Hipantij
Hipatnij / hipantijum ili cvjetni pehar – kod angiospermi[1][2] – je struktura gdje bazni delovi čašice, latica i prašnika formiraju cijev kupastog oblika. To se ponekad naziva i cvjetna cijev, koja često sadrži biljne nektarije. Prisutan je u većini vrsta cvjetnica, iako varira u strukturnim dimenzijama i izgledu. Razlikovanje između hipantija, posebno vrsta, korisno je za identifikaciju. Neke geometrijske forme su opkonusnog oblika, kao kod heteromelesa, dok su neke tanjiraste kao kod Mitella caulescens.
Njegovo prisustvo je dijagnostičko obilježje mnogih porodica, uključujući i Rosaceae, Grossulariaceae i Fabaceae. U nekim slučajevima, može biti tako dubok, sa tako uskim vrhom, da cvijet može izgledati kao da ima podraslu plodnicu i jajnik – jajnik koji je ispod drugih cvjetnih dijelova. Hipantij je poznat po različitim zajedničkim imenima u različitim vrstama. Kod eukaliptusa, naziva se pravi orah, a kod ruža je šipak.
Varijacije uredi
Prašnici potiču između čašice i diska.
Hipantij može da okružuje jajnik labavo ili čvrsto. U nekim slučajevima može se spojiti na zidove jajnika, a može varirati u dužini. Naplataka oko izvan njega sadrže režnjeve čašice ili slobodne čašične listove, latice i bilo prašnik ili više prašnika koji su priključeni na jednoj ili dvije tačke.
Cvjetovi porodice Rosaceae uvijek imaju neku vrstu hipantija ili barem cvjetne čašice, koji je od lapova, latica i prašnika. U porodici Rosaceae ili ruže, hipantij je obložen tkivom za proizvodnju nektara, poznatim kao nektarije. Nektar je slatka tvar koja privlači ptice i pčele na cvijet, koji tada uzimaju polen iz sluznice hipantija i prenose ga na slijedeće cvjetove, obično susjednih biljaka Prašnici nastaju na hipantiju kao reprodukcijski organ cvijeta. Hipantij pomaže na mnoge načine u reprodukciji i putevima unakrsnog oprašivanja većine biljaka. Pruža vrijeme zaštite i medij za održivost izgubljenog polena, povećava vjerovatnost plodnosti i unakrsnog oprašivanja. Zadržani polen tada može pričvrstiti na oprašivače, kao što su ptice, pčele, moljci, šišmiši, leptiri i druge životinje. Vjetar Može djelovati kao pokretač za oplodnju. Hipantij je također prilagodljiva struktura za podršku. Pomaže na stabljici zajedničko održavanje s cvijetom, jača veze, ukupnu stabilnost i integritet.
Povezano uredi
Reference uredi
- ↑ Beentje, H.; Williamson, J. (2010). The Kew Plant Glossary: an Illustrated Dictionary of Plant Terms. Royal Botanic Gardens, Kew: Kew Publishing.
- ↑ Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.
Dopunska literatura uredi
Books uredi
- Cronquist, Arthur (1981), An integrated system of classification of flowering plants, Columbia University Press, ISBN 978-0-231-03880-5
- Givnish, Thomas J (1997), Molecular evolution and adaptive radiation, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-57329-0
- Snow, Neil Wilton (2003), Systematics of Austromyrtus, Lenwebbia, and the Australian species of Gossia (Myrtaceae), American Society of Plant Taxonomists, ISBN 978-0-912861-65-4
- Faegri, Knut; Iversen, Johannes, 1904- (1975), Textbook of pollen analysis (3rd rev. izd.), Hafner Press, pristupljeno 8 November 2013
- Clarke, Andrew (2004). The AgLaw papers. Armidale, N.S.W: Australian Centre for Agriculture and Law. ISBN 9781863898737.
Websajt uredi
Foster, Tony. „Botany Word of the Day”. Phytography. Pristupljeno 27 November 2014.
Vanjski linkovi uredi
- Hypanthium images on MorphBank Arhivirano 2021-08-12 na Wayback Machine-u, a biological image database