Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani
Croatia rediviva ča-kaj-što, baštinski dani hrvatska je pjesnička manifestacija koja okuplja pjesnike svih hrvatskih narječja koja na književničkoj razini traju kao književni jezici. Utemeljitelj i idejni začetnik ove manifestacije hrvatski je pjesnik Drago Štambuk, liječnik i diplomat. Utemeljio ju je gradeći ju na ideji "trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika"[1].
Autor je i Zida od poezije na središnjem trgu u Selcima, na kojemu se postavljaju ploče ovjenčanih pjesnika (poetae oliveati), s godinom ovjenčanja, imenom i nekoliko stihova uklesanih u brački mramor. Temeljna ideja manifestacije jest ideja trojstvenosti hrvatskoga jezika, te ideja koineizacije (miješanja) svih triju hrvatskih nariječja kao izraz hrvatskoga jezičnoga zajedništva. Organizatori manifestacije su Općina Selca, KUD "Hrvatski sastanak 1888", Udruga Croatia rediviva i Društvo hrvatskih književnika.
Manifestacija se održava u Selcima na otoku Braču, obično polovicom srpnja, iako se znala održavati i ranije, kao što je bio slučaj s prvom koja se održala na Veliku subotu 30. ožujka 1991. Od 2008. održava se uoči Dana talijanskoga paljenja Selaca 9. kolovoza 1943. kao spomen na ovaj strašan događaj koji je nakon tri dana i tri noći gorenja prelijepo kameno mjesto pretvorio u našu hrvatsku, otočku Hirošimu. Svaki pjesnik čita svoje stihove, u jednom od triju hrvatskih jezičnih idioma, a svi nastupaju na glavnome kamenome trgu "Stjepana Radića" pred brojnim i zainteresiranim štovateljima hrvatske književne riječi.
Vrhunac manifestacije izbor je najuspješnijega pjesnika, kojega se "kruni" vijencem od maslinova lišća. Odluku donosi tročlani žiri kojega sačinjavaju utemeljitelj i raniji ovjenčanici (oliveati).
Okrunjeni pjesnik, poeta oliveatus i utemeljitelj izabiru stihove koji će poslije biti uklesani u mramornu ploču i stavljeni na Zid od poezije središnjega selačkoga trga pred crkvom Krista Kralja.
Ploča sa stihovima od bijeloga je bračkog mramora.
Svakih pet godina utemeljitelj uređuje i objavljuje izbor pjesama pjesnika nagrađenih Maslinovim vijencem s manifestacija održavanih u istom razdoblju, naslovljen "Maslinov vijenac". Do sada su tiskana četiri "Maslinova vijenca" (1996, 2001, 2005, 2011).
Teme Croatiae redivivae uredi
- 2008.: 65. obljetnica fašističkog paljenja Selaca i šest bračkih mjesta 1943. godine [2]
Ovjenčani pjesnici - poetae oliveati uredi
Popis oliveata:[3]
- 1991.: Zlatan Jakšić
- 1992.: Drago Štambuk
- 1993.: Jakša Fiamengo
- 1994.: Božica Jelušić
- 1995.: Vesna Parun
- 1996.: Luko Paljetak
- 1997.: Tonko Maroević
- 1998.: Ivan Golub
- 1999.: Vlasta Vrandečić Lebarić
- 2000.: Slavko Mihalić
- 2001.: Dragutin Tadijanović
- 2002.: Zvonimir Mrkonjić
- 2003.: Petar Gudelj
- 2004.: Sonja Manojlović
- 2005.: Tatjana Radovanović
- 2006.: Mate Ganza
- 2007.: Joško Božanić
- 2008.: Mladen Machiedo
- 2009.: Milko Valent
- 2010.: Zoran Kršul
- 2011.: Igor Zidić
- 2012.: Ante Stamać
- 2013.: Branimir Bošnjak[4]
- 2014.: Ernest Fišer[4]
Sudionici Croatiae redivivae od 1991. uredi
- 20. srpnja 2002.: Zvonimir Mrkonjić, Zlatan Jakšić, Veljko Barbieri, Petar Gudelj, Željka Čorak, dr Drago Štambuk
- 18. srpnja 2003.: Lidija Bajuk, Božica Pažur, Lana Derkač, Anton Šuljić, Igor Šipić, Zlatan Jakšić, Delimir Rešicki, Miroslav Mićanović, Mila Pavićević, Marina Čapalija, Davor Šalat, Drago Štambuk, Neva Kežić, Siniša Vuković, Stanka Gjurić, Borben Vladović, Zvonimir Mrkonjić, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Petar Gudelj, Tea Benčić Rimay, Dorta Jagić i ini.
- 2004.:
- 23. srpnja 2005.: Tatjana Radovanović, Darija Škunca-Klanac, Zora Birimiša, Božica Zoko, Jakša Fiamengo, Ivo Kalinski, Marina Čapalija, Marica Buratović, Milko Valent, Luko Paljetak, Mladen Machiedo, Tomislav Milohanić, Saša Meršinjak, Nevenka Nekić, Tihana Jendričko, Neva Kežić, Vlasta Vrandečić-Lebarić, Dragica Vranjić-Golub, Fabijan Lovrić, Drago Štambuk, Sonja Manojlović, Delimir Rešicki, Maja Gjerek-Lovreković, Tomica Bajsić i Zoran Kršul.
- 2006.:
- 2007.: Joško Božanić, Tea Benčić Rimay, Dražen Katunarić, Sonja Manojlović, Juro Štambuk, Saša Meršinjak, Tašenka Matulović Tabak, Sead Begović, Zvjezdana Čagalj, Dragica Vranješ-Golub, Mate Ganza, Vlasta Vrandečić-Leburić, Pajo Kanižaj, don Stanko Jerčić, Neva Kežić, Veselko Koroman, Acija Alfirević, Marica Gamulin, Zoran Kršul, Fabijan Lovrić, Ivan Dobra, don Ivan Grubišić, Tomislav Milohanić, Nevenka Nekić, Davorin Žitnik, Siniša Vuković, dr Drago Štambuk, Milko Valent i Đuro Vidmarović. Posebni gost je bio pjesnik iz BiH Hadžem Hajdarević. Akademik Tonko Maroević je bio moderatorom predstavljanja pjesnika.
- 2008.: Luko Paljetak, Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Tatjana Radovanović, Vlasta Vrandečić - Lebarić, Pajo Kanižaj, Drago Štambuk, Ivan Golub, Tomica Bajsić, Jozefina Dautbegović, Roko Dobra...
- 2009.: Siniša Vuković, Nevenka Nekić, Neva Kežić, Zvonko Kovač, Damir Sodan, Anela Borčić, Zoran Kršul, Tomislav Marijan Bilosnić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Tatjana Radovanović, Nataša Badovinac-Ostojić, Božica Jelušić, Acija Alfirević, Josip Palada, Ivan Kalinski, Pajo Kanižaj, Denis Peričić, Fabijan Lovrić, Mladen Machiedo, Tomislav Milohanić, Lana Derkač, Davor Šalat, Juro Štambuk, Milko Valent, Marčelo Štambuk.[1]
- 2010.: Milko Valent, Darko Rundek, Ana Rucner, Katarina Livljanić, Petar Gudelj, Sanda Hržić, Anka Žagar, Božica Jelušić, Drago Štambuk, Tatjana Radovanić, Toma Zidić, Đuro Vidmarović, Kemal Mujčić Artnan, Vlasta Vrandečić Lebarić, Mladen Machiedo, Robert Bacalija, Pajo Kanižaj, Tomica Bajsić, poljski veleposlanik u RH Wieslav Tarka, Drago Štambuk[5], Robert Roklicer, Mate Kavelj...
- 2011.: Vlasta Vrandečić Lebarić, Mladen Machiedo, Silvija Buvinić, Đuro Vidmarović, Lidija Bajuk, Acija Alfirević, Igor Zidić, Anabel Zanze, Dunja Kalilić, Fabijan Lovrić, Zoran Kršul, Božica Brkan, Fikret Cacan, Marčelo Štambuk, Siniša Vuković, Juro Štambuk, Nevenka Nekić, Dragutin Pasarić, Tomislav Milohanić, Vesna Trutanić, Tatjana Radovanović, Diana Burazer, ak. Tonko Maroević (predstavljači MV4), ak. Radoslav Katičić (Predstavljači MV4), Joško Božanić, dr Drago Štambuk, Marina Kljajo Radić; glazbeni nastup: Darko Rundek [nedostaje referenca]
- 2012.: Dragutin Dumančić, Zvonimir Mrkonjić, Stanko Jerčić, Fabijan Lovrić, Zvonimir Sutlović, Acija Alfirević (riječ o filozofkinji slobode Mariji Bridi, rođenoj u Selcima, a povodom 100. obljetnice njena rođenja), Juro Štambuk, Vera Grgac, Velimir Pašara, Dragica Vranjić Golub, Tatjana Radovanović, Nataša Badovinac, Sanja Mošić, Drago Štambuk, Vesna Trutanić, Diana Burazer, Božica Brkan, Vlasta Vrandečić Lebarić, Nevenka Nekić, Ante Stamać, Admiral Mahić, Željka Čorak; glazbeni nastup: Josipa Lisac (maestralne izvedbe "Zavjeta" Vesne Parun i a capella Zuppina "Kapetane moj", uz recitiranje pjesama Side Košutić, Zvonimira Goloba, Romane Brolih i Drage Štambuka)[nedostaje referenca]
- 2013.:
- 8. kolovoza 2014.: Ivana Šojat, Nevenka Nekić, Božica Brkan, Zvonimir Sutlović, Katarina Jakšić, Mate Maras, Branimir Bošnjak, Božica Jelušić, Ernest Fišer, Tomislav Milohanić, Tonko Maroević, Vlasta Vrandečić-Lebarić, Drago Štambuk, Marko Gregur, Vera Grgac, Dragica Vranjić Golub, Acija Alfirević, Sanja Mošić, Vesna Trutanić, Silvija Buvinić. Izvandomovinski pjesnici bili su Anton Kikaš iz Kanade te Tomislav Žigmanov iz Vojvodine.[4][6][7]
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 Selca.hr Arhivirano 2011-11-17 na Wayback Machine-u Croatia rediviva, 7. kolovoza 2009. (sudionici koji su potvrdili svoj dolazak)
- ↑ Slobodna Dalmacija Croatia Rediviva’ o fašističkoj paljevini, 7. kolovoza 2008.
- ↑ 24. Croatia rediviva, Društvo hrvatskih književnika, 17. srpnja 2014., pristupljeno 16. kolovoza 2014.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 S.K.: Ernest Fišer ovjenčan u Selcima na Braču, Slobodna Dalmacija, 12. kolovoza 2014.
- ↑ Slobodna Dalmacija Arhivirano 2011-12-01 na Wayback Machine-u D. Šarac: Dvadeseta obljetnica ‘Croatie redivive’: selački sabor poeta, 6. kolovoza 2010.
- ↑ Nives Gajdobranski: Croatia rediviva, Selca na otoku Braču Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u AkademijaArt, 6. kolovoza 2014., pristupljeno 16. kolovoza 2014.
- ↑ Nives Gajdobranski: Održana 24. Croatia rediviva u Selcima Arhivirano 2014-08-13 na Wayback Machine-u AkademijaArt, 10. kolovoza 2014., pristupljeno 16. kolovoza 2014.