Crnica ili černozem (crnozem) je zonalni tip zemljišta koji je razvijen na lesnoj podlozi. Nastaje pod uticajem stepske i kontinentalne klime. Tokom jeseni i oštre zime, kada je raspadanje organskih materija svedeno na minimum dolazi do nagomilavanja humusa. Iz tog razloga je crnica veoma plodno tlo. Tokom vlažnijeg proleća na černozemu buja travnata vegetacija.[1]

Crnica je rasprostranjena u većem delu kontinentalne EvropeHrvatska, Mađarska, Srbija, Rusija, Ukrajina i dr. Javlja se i u Kanadi. U Srbiji černozem zahvata velika prostranstva u Vojvodini u Sremu, Bačkoj i Banatu. Jednim delom javlja se i u Mačvi i Stigu. Degradirani černozem javlja se po obodima ovih oblasti i manje je plodnosti.

Moćnost černozema iznosi 50-60 centimetara, ređe 1 metar, a maksimalno oko 1.5 metara (Ukrajina). Boja mu je tamno crna, zbog čega je i dobio takvo ime. Struktura je mrvičasto-orašasta. Crnica spada u tipska razvijena zemljišta i u njoj je život veoma intenzivan — gliste, mikroorganizmi, rovčice i dr. Crnica je pogodna za gajenje svih vrsta žitarica (kukuruz, pšenica, raž i dr).

Ovo su humusno-akumulativna zemljišta sa A-C profilom.

ja ko dobro

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Rodić, D. i Pavlović, M, (1994): Geografija Jugoslavije, Savremena administracija, Beograd

Vanjske veze veze uredi

  1. „Primena crnog tla u građevinarstvu”.