Crkva sv. Mihovila u Varešu

Župna crkva u Varešu je katolička crkva, Vrhbosanska nadbiskupija. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. oktobra 2003. godine, donijela je odluku da se crkva proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik čini Stara crkva sv. Mihovila i Nova crkva sv. Mihovila Arkanđela, sa pokretnom imovinom koju sačinjavaju:

  • u Staroj crkvi sv. Mihovila: glavni oltar posvećen sv. Mihovilu, dva diptiha sa predstavama sv. Petra, sv. Grgura Velikog, sv. Franje i sv. Nikole, pobočni oltar posvećen Blaženoj Djevici Mariji, te 6 kandila;
  • u Novoj crkvi sv. Mihovila: glavni oltar posvećen sv. Mihovilu i dva sporedna oltara posvećena Blaženoj Djevici Mariji i sv. Anti, te reljefno izrađene postaje Križnog puta

Stara crkvaUredi

Ovaj objekat predstavlja najstariju očuvanu katoličku crkvu iz perioda prije Omer-paše Latasa, odnosno prije 1850. godine. Njena prva gradnja pada u prva desetljeća 16. vijeka, svakako prije 1516. godine. Arhivski dokument iz osmanskog perioda navodi da je crkva sagrađena na mjestu još starije crkve.

Crkva je nekoliko puta gorjela u požarima. Ostala su zapisana dva najveća – prvi iz vremena Bečkog rata oko 1679. godine i drugi sa početka 19. vijeka, odnosno oko 1819. godine. Nakon požara sa početka 19. vijeka ona je bila ponovno sagrađena, u istom obliku i istim mjerama kakva je i ranije bila (o obnovi crkve svjedoči natpis na kamenoj ploči na zidu lijevo od južnih vrata). Zidove crkve radili su hercegovački zidari, dok su svod objekta najvjerovatnije uradili domaći majstori.

Nova crkvaUredi

Sagrađena je u periodu 1854 - 1869. godine, pravougaone osnove i dimenzija 35 x 18 m. Početkom 20. vijeka, postojeća crkva nije zadovoljavala potrebe građana jer se broj vjernika udvostručio. Godine 1864. župa je imala 1879 vjernika, dok je 1905. godine taj broj porastao na 3412. Iz tog razloga, radovi na proširenju crkve počeli su 1903. godine i trajali su do 1906. godine. Rađeni su pod vođstvom arhitekte Josipa Vancaša. Tim radovima crkva je u potpunosti izmijenjena. Sa prednje strane produžena je za još jedno polje, odnosno za 5,5 m. U ovo polje je smješten portal i dva tornja jednaka po obliku.

Crkva je trobrodna sa bočnim lađama koje imaju po pet jednostrukih, pri vrhu zaobljenih, prozora. Uz apsidu, koja služi kao svetište, je manja sakristija veličine oko 12 m2.

U prizemnom dijelu je smješten portal, postupno, na romanički način, smanjivan prema unutra. Nije ukrašen nikakvim likovima niti dekoracijama. Završen je malim zabatom. U središnjem dijelu pročelja nalazi se kružna rozeta od osam polukružno zaobljenih latica i sa središnjim krugom. Lijevo i desno od nje nalazi se po jedan polukružno završen prozor. Iznad rozete na zabatu nalazi se trifora u kojoj je srednji prozor nešto viši. Pročelje uokviruju tornjevi kvadratne osnove dimenzija 5,5 x 5,5 m, visine oko 40,00 m. Tornjevi su također podijeljeni po horizontali na šest spratova sa otvorima koji se postepeno povećavaju od tla prema gore. Krov tornja je u obliku šatora i pokriven je bakarnim limom. Na sve četiri krovne plohe nalaze se mali trokutasti prozori.

U lađi crkve, u donjem nizu prozora, postavljeno je deset vitraža sa scenama iz Kristovog života. Vitraži su postavljeni i na dva prozora na pročelju crkve, kao i na rozeti.

Godine 1977. izvršen je čitav niz intervencija na objektu, kako radova na konstruktivnoj sanaciji objekta, tako i radova na unutrašnjoj dekoraciji objekta: - u enterijeru crkve postavljeni su novi elektrouređaji (rasvjeta i akustika), uvedeno je grijanje, svetište je prošireno na prvo polje crkvene lađe i pokriveno mermerom u dva nivoa (za novi oltar, i za krstionicu), uklonjene su likovne dekoracije zidovi su obojeni u svijetložutu, tamnožutu i tamnocrvenu boju.

Stara i nova crkva sv. Mihovila u Varešu su u dobrom građevinskom stanju.

LiteraturaUredi

  • Hamdija Kreševljaković, Vareš kao glavno središte gvozdenog obrta u BiH, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 54, 1942.
  • Alija Bejtić, Historijsko-građevni razvoj Vareša, Sarajevo, 1958.
  • Ignacije Gavran, Župna crkva u Varešu, Sarajevo, 1998.

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi