Crkva sv. Katarine u Zagrebu

Crkva svete Katarine je barokna crkva u Zagrebu. Smještena je na Trgu Katarine Zrinske na Gornjem gradu.

Crkva svete Katarine
{{{opis_slike}}}
Lokacija Zagreb, Hrvatska
Godine izgradnje 1620-1632
Renoviran 19. vijek-20. vijek
Religija Katoličanstvo
Patron Sveta Katarina
Arhitektonski stil barok
Materijal cigla

Povijest crkve uredi

Na mjestu današnje crkve, prvotno je stajala mala dominikanska crkva iz 14. stoljeća, koja je za tadašnjih čestih turskih provala bila upotrebljavana i kao vojno spremište. [1] Dolaskom isusovaca u Zagreb ( prva polovica 17. st.), tadašnja mala crkvica, predata im je na upravu. Kako im je prvotna crkva bila premala i suviše derutna, oni su između 1620 i 1632 sagradili i opremili potpuno novu crkvu. Uz crkvu su podigli i samostan (u njemu je danas Galerija Klovićevi dvori). Crkva sv. Katarine, je dvaput gorila 1645 i 1674 godine, tad je izorjela i sva opreme crkve, ostali su samo goli zidovi. Ponovno opremanje crkve pomogli su hrvatski velikaši. Za uzvrat su, prema tadašnjem običaju, mogli postavili svoj obiteljski grb ili su dobili čast da budu sahranjeni u crkvi, i postave nadgrobnu ploče.

 
Propovjedaonica u crkvi

Nakon ukinuća Isusovaca 1773, crkva Sv. Katarine predana je župi sv. Marka 1783, a od 1874 godine postaje sveučilišna crkva.

 
Unutrašnjost crkve sv.Katarine

Izgled crkve uredi

Crkva sv. Katarine je jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i apsidom (svetištem). U kapelama se nalazi pet drvenih baroknih oltara (17. vijeka) te jedan mramorni oltar iz 1729 godine. Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su tipičnom raskošnom baroknom štuko dekoracijom koja potječe iz 1732 godine. U apsidi je nizak glavni oltar koji se nalazi ispred velike oltarne slike Sveta Katarina među aleksandrijskim filozofima ( djelo ljubljanskog slikara Kristofora Andrije Jelovšeka). Crkva je temeljito obnovljena nakon potresa 1880 godine prema projektu Hermanna Bollea.

Barokna propovjedaonica iz 1690 g. dar je zagrebačkog biskupa Aleksandra Mikulića. Na vrhu baldahina je kip Pape Lava Velikoga. Gornji kipovi predstavljaju velike svete crkvene učitelje - govornike: Augustina, Ambrozija, Karla i sv. Moniku; a donji uz Krista, četiri evanđelista: Ivana, Marka, Mateja i Luku.

  • Kapela sv. Apolonije, po predaji potječe iz 1670 godine. Na oltarnoj slici je sv. Apolonija.
  • Kapela sv. Barbare
  • Kapela sv. Dionizija, u njoj je oltarna slika, djelo Bernarda Bobića, hrvatskog slikara iz druge polovice 17. vijeka, na slici je sv Dionizije i njegovi sveti drugovi, mučenici Rustika i Eleuterija
  • Kapela sv. Duha, potječe iz 1670 godine, nju je dao 1721 godine na svoj trošak urediti zagrebački biskup Andrija Gerličić. Oltar je izradio 1675 g. varaždinski kipar Jakov Altenbach. Oltarna slika prikazuje biblijsku scenu prosvjetljenja apostola na blagdan Duhova.
  • Kapela sv. Ignacija Loyolskoga, u noj je jedini mramorni oltar u crkvi (ostali su drveni), djelo je talijanskog baroknog kipara Francesca Robbe iz 1730 godine. Oltarna slika sv.Ignacija djelo je slovenskog baroknog slikara Valentina Metzingera (1699-1759). Lijevi kip predstavlja slavnog pariškog profesora Franju Ksavera, kojeg je Ingacije učinio isusovcem i apostolom Indije i Japana (1506-1641).
  • Kapela sv. Franje Borgija je iz godine 1680. Darovatelj kapele bio je barun Ratkay iz Velikog Tabora. Oltar je djelo Ivana Kommesteinera iz 1680 g. Središnja slika prikazuje sv. Franju Borgiju u molitvi.

Orgulje uredi

Ferdo Heferer je izgradio orgulje crkve 1890. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:

I. manual C-f3
1. Bourdon 8′
2. Principal 8′
3. Coppel 8′
4. Bourdonflöte 8′
5. Principal 4′
6. Flöte 4′
7. Quinte 2 2/3′
8. Oktav 2′
9. Mixtura III
II. manual C-f3
10. Geigenprincipal 8′
11. Clarinet 8′
12. Dolcean 8′
13. Aeoline 8′
Pedal C-f0
14. Subbass 16′
15. Violonbass 8′
16. Oktavbass 4′

Spojevi: I-P, II-I.
Trakture su mehaničke, zračnice su s kliznicama.

Bilješke uredi

  1. „Crkva Sv. Katarine u Zagrebu i hrvatsko plemstvo”. Arhivirano iz originala na datum 2009-03-11. Pristupljeno 2010-09-28. 

Literatura uredi

  • Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb
  • Lelja Dobronić, Crkva Sv. Katarine u Zagrebu i hrvatsko plemstvo. Vodič po starinama. Rasprava. Str. 389-424.

Vanjske veze uredi