Crkva sv. Blagovijesti u Dubrovniku
Srpska pravoslavna crkva sv. Blagovijesti (srp. Blagovještenja) izgrađena je u dubrovačkoj staroj gradskoj jezgri 1877. godine, u ulici Od puča 8, na ruševinama starih palača dubrovačke vlastele.[1] Uz nju se danas nalazi i muzej ikona i središte Srpske pravoslavne crkvene općine Dubrovnik. Pored ove crkve postoji i manja i starija pravoslavna bogomolja i groblje na Boninovu.
U Dubrovačkoj Republici službena je religija bilo katoličanstvo i pravoslavnim kršćanima i muslimanima bio je zabranjeno noćenje unutar zidina. Nije dopuštano postojanje nekatoličkih bogomolja osim sinagoge u Žudioskoj ulici koja je bila namijenjena judaistima. Slabljenje dubrovačke države dovelo je do stvaranja pravoslavne općine 1790. godine.[2] Deset godina kasnije posvećena je prva pravoslavna bogomolja koja se nalazila izvan gradskih zidina, na Posatu. Tek 1804. godine pravoslavnom svećeniku dopušteno je stalno boraviti u gradu. Po raznoraznim srpskim i hrvatskim povijesnim izvorima srpskih pravoslavnih kršćana je u Dubrovniku u 19. stoljeću bilo između 300 i 1 000. U tom dobu Dubrovnik su posjetili i srpski jezikoslovac Vuk Karadžić i crnogorski državni poglavar Petar II. Petrović Njegoš. Prva pravoslavna crkva u gradu izgrađena je uz pravoslavno groblje na Boninovu 1848. godine.
Malobrojni pravoslavni kršćani su se zalagali za svoju bogomolju lobirajući i kod ruskih konzula i kod crnogorskog vladike. Naposljetku je 1877. podignut veliki pravoslavni hram, iako danas u Dubrovniku živi tek oko 1200 vjernika. Crkva tijekom napada na Grad 1991. nije značajnije oštećena.
Izvori uredi
- ↑ www.tzdubrovnik.hr Arhivirano 2012-02-11 na Wayback Machine-u, "Pravoslavna crkva", pristupljeno 8. srpnja 2013.
- ↑ www.politika.rs, "Nepoznati pravoslavni Dubrovnik", pristupljeno 8. srpnja 2013.
