Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice

Današnja crkva Sv. Sretenja Gospodnjeg u Novim Karlovcima je sazidana je 1796. godine za vreme mitropolita Stratimirovića. Pre ove crkve postojala je crkva Sv. Klimenta sagrađena 1756. godine. Od predhodne drvene crkve sačuvan je samo episkopski presto sa ikonom Hrista sa okvirom u rokajnom stilu. Nalazi se u vrlo dobrom stanju. Ikonostas je nastao 1818-1832. godine. Rezbar ikonostasa je bio Marko Vujatović, kao i rezbarije arhiepiskopskog prestola i petohlebnice, dok je ikonostas oslikao Georgije Bakalović. On je oslikao i ikonu na arhiepiskopskom prestolu. Bogorodičin presto sa rezbarijom baroknih oblika i ikona Hrista nastali su u drugoj polovini XVIII veka. Prestone ikone su izdvojene kanelovanim stubovima koji su obavijeni grančicama sa hrastovim listovima i ružama. Najčešći su motivi vinova loza sa grožđem, akantovi listovi, vaze obrnuto postavljene kod kojih sa obe strane izlaze ruže sa grančicama koje se savijaju u volute. Na Ivandan je bilo nezapamćeno nevreme i toranj crkve je srušen. Novi toranj je podignut 1901. godine. Nemci su ga minirali 1943. godine, ali su sa crkve pala samo zvona. Nova su podignuta 1956. godine. Ima srpsko pravoslavno groblje. Među crkvenim knjigama nalazi se jedan srbljak iz Rusije (1760.). Crkva je proglašena za spomenik kulture.

Neobično burna istorija ovog malog mesta, opasanog kukuruzima, repom i suncokretima, zauvek je zabeležena na crkenom podu, gde su 1943. ustaše pobile desetine ljudi. Sasani su desetak dana organizovali odmazdu, ali nemajući više od nekoliko starih pušaka, isekli su stabljike suncokreta i uz veliku graju presreli ustaše iz susednog Slankamena i navodno, na smrt ih preplašili i oterali. Ostali su poznati kao „Suncokretaška četa“. Kako bilo, popovi se otad pravdaju da nema sredstva za čišćenje i četke koji bi mogli da operu krv sa crkvenog poda pa je on i dan-danas prekriven tepihom.