Crkva Svete Trojice u Ravnom

Crkva Svete Trojice u Ravnom je crkva Srpske pravoslavne crkve i pripada Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine[1] Spomenik čini crkva Svete Trojice sa pokretnim naslijeđem (ikone Svetog Arhanđela i Svetog Georgija).[2][3][4]

Historija uredi

Ravno se nalazilo u srednjovjekovnoj župi Popovo. Spominje se u Ljetopisu popa Dukljanina i u darovnici crkve Svetog Petra, koju je izdao knez Miroslav, Nemanjin brat, u Limu s kraja XII vijeka. U kasnom srednjem vijeku, nakon raspade države cara Dušana, župom Popovo naizmjenično gospodare Nikolići i Sankovići, kada je definitivno uzima pod svoju vlast Sandalj Hranić Kosača. U prvoj polovini XV vijeka na brdima iznad Zavale, na lokalitetu Klisura podignut je grad koji se u historijskom izvoru iz 1444. godine javlja pod imenom Popovski grad. To je ujedno bila jedina srednjovjekovna tvrđava na području Popova. Grad je pripadao Kosačama.

Ne zna se tačan datum izgradnje Pravoslavne crkve svete Trojice u Ravnom. Na kamenom dovratniku iznad ulaznih vrata crkve uklesana je godina 1897. Usljed snažnih oštećenja nastalih na crkvi 90-ih godina 20. stoljeća uništeno je i pokretno naslijeđe, odnosno ikonostas i ikone. Kamena ploča sa novim natpisom izrađena je 2004. godine kada su izvođeni posljednji radovi na sanaciji crkve.

Opis uredi

Prema arhitektonskim obilježjima i prema konceptu prostorne organizacije crkva pripada tipu jednobrodnih crkava sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu. Orijentacija crkve je u pravcu istok–zapad sa ulazom na zapadnoj i apsidom na istočnoj strani. Vanjske dimenzije objekta iznose oko 10,10 X 5,30 m (dužina mjerena sa apsidom). Crkva ima masivne kamene zidove čija debljina iznosi oko 60 cm. Zidovi su izrađeni od krupnih kamenih blokova, koji su sa vanjske strane vidljivi i koji su fugirani cementnim malterom, dok su kameni zidovi sa unutrašnje strane malterisani cementnim malterom i bojeni. Kameni blokovi su visine oko 30 cm, a širina im je promjenljiva. Gornju konstrukciju naosa čini podužno postavljen bačvasti svod. Apsida je polukružna sa unutrašnje i vanjske strane, a praskomidija i đakonikon imaju pravougaone niše i nalaze se u bočnim zidovima apside. Poluprečnik apside iznosi oko 172 cm. Oltar je izrađen od novih kamenih blokova. Unutrašnja visina crkve, mjerena od poda do tjemena svoda iznosi oko 5,0 m. Krov crkve je dvovodni i u cjelini je prekriven crijepom. Apsida je prekrivena aluminijskim limom. Pod crkve je izrađen od starih kamenih ploča.

Literatura uredi

Reference uredi