Crkva Šklopotnica

Crkva Šklopotnica (crkva sv. Nikole) u Čelebićima, opština Foča, proglašena je zajedno sa grobljem i 5 starih hrastova za nacionalni spomenik BiH.[1]

Crkva Šklopotnica

Lokacija uredi

Nalazi se u naselju Čelebići, zaseok Rijeka. Od Foče je udaljena oko 50 kilometara. Smješteno je na nadmorskoj visini od oko 1000, između planina Ljubišnja (2238 m) i Pliješa (1717 m).

Historija uredi

Sagrađena je 1834. godine, što se vidi na osnovu natpisa sa unutrašnje strane crkve.

Izvoleniem oca i pospe{eniem sina svatago duha boga edinogo 1834 godine sogradi se hram bo‘i, i osve{ta se ime svetago Nikolae pri mitropolite Iosifa 1835, devnovaniem popa Luke Biedi}a efimera ove crkve trodom (vasiem?) hristianimi u nu‘dna vremena i voevania (i) nesoglasia turskoga. Togda carstvuj{i sultan mahmuta nazama{ki. Postavitia biahu dva vezira na Bosni – u Mostaru hercegovski Alipa{a Sto~evi}. Pisa Iovo Jovi}evi} iz Fo~e 1839.

[2]

I za crkvu sv. Nikole postoji vjerovanje da je nastala na temeljima nekog starijeg zdanja. Crkva je podignuta na prostoru koji je oivičen tristogodišnjim hrastovima, Quercus cerris, visine 30 metara i debljine preko 1m dijametar. Uobičajeno je da se crkve podižu na ranijim kultnim mjestima, čime su ova mjesta nastavljala određeni kontinuitet svetog mjesta. Uzevši u obzir slovensku mitologiju, tu se javljaju: sveti izvori, sveto drveće, [3] sveta šuma, sveti gaj. Sveto drveće i šume prepune čudotvornih vrela i izvora koji iscjeljuju razne bolesti uticali su od najstarijih slovenskih vremena da se u njihovoj neposrednoj blizini sagrade hramovi.

Prvi zvonik i crkveno zvono napravljeno je u vrijeme izgradnje hrama, ali je ono odneseno tokom Prvog svjetskog rata, kada je pretopljeno za izradu municije.

Opis uredi

Pripada grupi jednobrodnih crkvi, jednostavne osnove i skromnih dimenzija. Osnovu crkve predstavlja pravougaonik dimenzija 7,55x5,60 metara. Visina zidova sa vanjske strane iznosi svega 1,50 metara iz razloga što je objekat ukopan u zemlju. Zidovi imaju unutrašnju visinu od 2,00 metara.

Pokretno naslijeđe uredi

Šezdesetih godina XX vijeka, stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR BiH, identificirali su u čelebićkoj crkvi izuzetno vrijedne ikone na ikonostasu, rad srpskih zoografa Georgija Mitrofanovića, Andrije Raičevića i majstora Jovana. Sve te ikone su u crkvu dospjele iz ne mnogo udaljenog manastira Svete Trojice u Pljevljima, te se može pretpostaviti da su bile dar prilikom osvećenja crkve nakon gradnje ili obnavljanja u prvoj polovini XIX vijeka. Sve ikone odnesene su iz Čelebića u Foču i u zbirku Stare crkve u Sarajevu. [4]

Reference uredi

  1. „Crkva Šklopotnica”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 11. 2016. 
  2. Milenko Mišo Todović, Crkva Šklopotnica u Rijeci kod Foče, Beograd, Svijet knjige, 2004, 31.
  3. Čajkanović, Veselin, Rječnik srpskih narodnih vjerovanja o biljkama, Beograd: 2009, str. 120-121, digitalno, posjećeno 4.11.2009[mrtav link].
  4. Liljana Ševo, Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002. - Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1978. godine.

Literatura uredi

  • Liljana Ševo, Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002. - Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1978. Godine
  • Zdravko Kajmaković, Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1971.