Crișul Negru što prevedeno znači Crni Kris (srpskohrvatski: Crni Kereš, mađarski: Fekete-Körös) je rijeka na zapadu Rumunjske i krajnjem istoku Mađarske, jedna od dviju pritoka koje formiraju rijeku Körös.[1]

Crișul Negru
Fekete-Körös
Lokacija
KontinentiEvropa
RegijeTransilvanija, Panonija
Države Rumunjska
 Mađarska
PokrajineBihor
Békés
GradoviŞtei i Beiuş, Zerind, Sarkad
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Băița (Masiv Apuseni)
1.460[1] m
Ušće
  – koordinate
kod Gyule u Körös
46°42′1″N 21°16′9″E
Dužina168[2] km
PritokeCrişcior, Tărcăiţa, Finiş, Crișul Băiței
Hidrologija
Protok
  – srednji

31,40[3] m³/s
Sliv
  – površina
crnomorski
4.645[2] km²
Ulijeva se uKörös

Crișul Negru je dug 168 km, od toga 20.5 km u Mađarskoj.[2]

Karakteristike uredi

Crișul Negru se formira spajanjem potoka Crișul Poienii i Crișul Băiței u Transilvaniji na sjevernim obroncima Masiva Apuseni kod sela Băița (Općina Nucet) na nadmorskoj visini od 1460 m.[1]

Od tamo teče prema zapadu, preko općina Ştei i Beiuş sve do Zerinda gdje jednim dijelom formira rumunjsko - mađarsku granicu. U Mađarskoj protiče kroz Sarkad, da bi se nešto južnije kod Gyule spajio sa Crișul Albom i formirao rijeku Körös.[1]

Najveće pritoke Crișul Negrua su Crişcior (15 km), Tărcăiţa (19 km), Finiş (25 km) i Crișul Băiței (23 km).[3]

Sliv rijeke velik je oko 4.645 km²[2] i proteže se preko rumunjskog okruga Bihor (3.820 km²[3]) i preko mađarske županije Békés.

Etimologija uredi

Ime rijeke - Crișul Negru, vodi porijeklo od dačke riječi Krísos, koja je značila crn, a to je dodano imenu rijeke i na rumunjskom kao Negru i mađarskom kao Fekete.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Köteles Nándor, Pereş Ana Cornelia. The Crisul Negru quality features from the Crisuri hydrographic (engleski). University of Oradea. Pristupljeno 7. 06. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Fekete-Körös (mađarski). Khesz. Arhivirano iz originala na datum 2016-05-29. Pristupljeno 7. 06. 2016. 
  3. 3,0 3,1 3,2 Descriere bazin hidrografic Crişuri (rumunjski). Rowater. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-24. Pristupljeno 7. 06. 2016. 

Vanjske veze uredi