Columbus, New Mexico
Columbus je selo u okrugu Luni u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku. Prema popisu 2000. u Columbusu je živjelo 1765 stanovnika. Selo je dobilo ime po engleskom obliku prezimena Kristofora Kolumba.
 | |
| Koordinate: 31°49′N 107°38′W / 31.817°N 107.633°W | |
| Država |  SAD
|
| Savezna država |  Novi Meksiko
|
| Okruzi | Luna |
| Površina | |
| - Ukupna | 7,20 km² |
| - Kopno | 7,20 km² |
| - Voda | 0,00 km² |
| Stanovništvo (2000.) | |
| - Grad | 1765 |
| - Gustoća | 245,3 st./km2 |
| Vremenska zona | MST (UTC-7) |
| - Ljeto (DST) | MDT (UTC-6) |
| Poštanski broj | 88029 |
| Pozivni broj | 575 |
| Karta | |
ZemljopisUredi
Nalazi se na 31°49′51″N 107°38′30″W / 31.83083°N 107.64167°W (31.830760, -107.641558).[1] Prema Uredu SAD za popis stanovništva, zauzima 7,2 km2 površine, sve suhozemne.
Selo se nalazi oko tri milje sjeverno od međunarodne granice SAD i Meksika. Meksičko selo Puerto Palomas je s druge strane granice.
PovijestUredi
Osnovan je 1891. godine na meksičkoj granici nasuprot selu Palomasu. Godine 1902. selo je preseljeno tri milje sjevernije kad je željeznička pruga Arizona i Jugoistok ovdje gradila svoju postaju Columbus. Ova je postaja danas pretvorena u muzej kojim upravlja Povijesno društvo Columbus.[2]
Oko 1905. ovo je još bio mali gradić u kojem je živjelo nekoliko stotina stanovnika. Dvoje od tih ranih doseljenika bili su pukovnik Andrew O. Bailey i Louis Heller. Dotad je imao samo jednu glavnu prodavaonicu, salun i društvenog inspektora. Sagrađena je srednja škola, a Perrow G. Mosely osnovao je Columbus News, novine koje su poslije promijenile ime u Columbus Courier. Do 1915. ovdje je živjelo sedamstotinjak staonvnika, sagrađena je državna banka u Columbusu (Columbus State Bank), četiri hotela, nekoliko prodavaonica i baptistička crkva. U to je vrijeme ondje bilo bogatih naslaga srebra, bakra, olova i cinka.[3]
Prepad iz 1916.Uredi
16. ožujka 1916. prema zapovijedi meksičkog revolucijskog vođe Francisca "Pancha" Ville, (pukovnik) Francisco Beltrán, (pukovnik) Candelario Cervantes, (general) Nicolás Fernández, (general) Pablo López i ostali poveli su petsto ljudi u napad na ovaj gradić, u kojem se nalazio izdvojeni dio 13. konjaničke regimente.[4] Villina vojska spalila je dio grada, ubila sedam ili osam vojnika i 10 mještana prije nego se povukla nazad u Meksiko.
Američki predsjednik Woodrow Wilson uzvratio je na prepad tako što je poslao u Meksiko 10.000 vojnika pod brigadnim generalom Pershingom u potjeru za Villom. Ovo je poznato kao Kaznena ekspedicija u Meksiko (Pancho Villa Expedition, Mexican Expedition). Ekspedicija je otkazana nakon što nisu uspjeli naći Villu, koji je uspio pobjeći.[5] Pershingova ekspedicija donijela je napredak i međunarodnu pozornost u Columbus, kao i shvaćanje da je rat došao na granice SAD.[6]
Selo polako propada od 1926. godine. Aktivnost vojnog kampa Furlonga uvelike je smanjena i naposljetku je vojska odlučila zatvoriti kamp. Željeznička pruga El Paso i Jugozapad prestala je s radom. Oporavak se dogodio tek 1990-ih, kad su otvoreni državni park, muzej, park za kamp-prikolice i sve u svezi s povijesnim znamenitostima ovog kraja. Pojavilo se i nekoliko umjetnika, pa je Columbus postao zanimljivim mjestom za posjet i boravak.[7]
StanovništvoUredi
Prema podatcima popisa 2000.[8] u Chami je bilo 1765 stanovnika, 536 kućanstava i 411 obitelji, a stanovništvo po rasi bili su 70,42% bijelci, 0,57% Indijanci, 0,68% afroamerikanci, 0,06% Azijci, 25,50% ostalih rasa te 2,78% dviju ili više rasa. Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca svih rasa bilo je 83,34%.
56,7% obitelji i 57,1% stanovništva živi ispod crte siromaštva, o čega je 67% osoba ispod 18 godina i 20,2% osoba starijih od 65 godina. Godine 2010. je bio na popisu najsiromašnijih naselja u SAD s više od 1000 stanovnika na 21. mjestu, mjereno po prosječnom prihodu.[9]
DemografijaUredi
Po popisu iz 2010. godine broj stanovnika je 1.664, što je 101 (-5,7 %) stanovnika manje nego 2000. godine.[10]
| Grupa | 2000. | 2010. |
| Belci | 278 (15,8 %) | 197 (11,8 %) |
| Afroamerikanci | 12 (0,7 %) | 5 (0,3 %) |
| Azijati | 1 (0,1 %) | 2 (0,1 %) |
| Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci | 1.471 (83,3 %) | 1.430 (85,9 %) |
| Ukupno | 1.765 | 1.664 |
IzvoriUredi
- ↑ "US Gazetteer files: 2010, 2000, and 1990". Ured SAD za popis stanovništva. 12. 2. 2011. http://www.census.gov/geo/www/gazetteer/gazette.html. pristupljeno 23. 4. 2011.
- ↑ Reynolds, Joyce. Pancho Villa & Columbus, NM. JReynolds Photo & Computer Works, Deming NM. str. 1.
- ↑ Sherman, James E.; Sherman, Barbara H. (1975). Ghost towns and mining camps of New Mexico. Norman: University of Oklahoma Press. Publishing Divisinon. str. 51–54. ISBN 0-8061-1106-2. http://books.google.co.in/books?id=AeLucnQnl5QC. pristupljeno 11. 2. 2014.
- ↑ Page, Walter Hines; Page, Arthur Wilson (april 1916). "The March Of Events: Making Mexico Understand". The World's Work: A History of Our Time XXXI: 584–593. Pristupljeno 4. 8. 2009.
- ↑ "U.S. Army Campaigns: Mexican Expedition". Centar Vojske SAD za vojnu povijest. http://www.history.army.mil/html/reference/army_flag/mexex.html.
- ↑ "Columbus New Mexico". History of the Columbus Raid. NMSU Board of Regents. http://web.nmsu.edu/~publhist/colhist.htm. pristupljeno 18. 2. 2014.
- ↑ "The Village of Columbus NewMexico". http://www.columbusnewmexico.com/columbus_new_mexico_united_states_history.htm. pristupljeno 13. 2. 2014.
- ↑ "American FactFinder". Ured SAD za popis stanovništva. http://factfinder2.census.gov. pristupljeno 31. 1. 2008.
- ↑ "US Census". http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_12_5YR_DP03&prodType=table. pristupljeno 18. 1. 2014.
- ↑ "New Mexico Trend Report 1: State and Counties". http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/New%20Mexico_stcntyplace3.html. pristupljeno 30. 6. 2013.