Christiaan Huygens

Kristijan Hajgens (hol. Christiaan Huygens, 14. april 16298. jul 1695), bio je holandski matematičar, astronom i fizičar; rođen u Hagu kao sin bogatog Konstantina Hajgensa. Studirao je prava na Univerzitetu u Lajdenu i na Oranž Koledžu u Bredi pre nego što se posvetio nauci. Istoričari nauke često govore o Hajgensu kao jednom od najsvestranijih naučnika.

Kristijan Hajgens
Hajgensov portert iz 1671. godine
Rođenje 14. april 1629.
Hag
Smrt 8. jul 1695.
Hag
Polje matematika, fizika, astronomija
Institucija Kraljevsko društvo
Francuska akademija nauka
Poznat po sat sa klatnom

Hajgens je relativno malo priznat po svojoj ulozi u razvoju modernog integralnog i diferencijalnog računa. Zapamćen je i po tome što je tvrdio da se svetlost sastoji od talasa. To je u fizici poznato kao Hajgensov princip. Godine 1655. otkrio je Saturnov mesec Titan. Takođe je ispitivao Saturnove prstenove, i 1656. pretpostavio da se prstenovi sastoje od velikog broja manjih tela koja zajedno čine prsten. Iste godine otkrio je i opisao maglinu Orion. Njegov crtež magline Orion, prvi takve vrste, objavljen je u Systema Saturnium 1659. Koristeći moderan teleskop uspeo je da razluči maglinu na pojedinačne zvezde. (Svetla unutrašnjost magline Orion nosi ime „Hajegensova regija“ u njegovu čast.) Takođe je otkrio nekoliko međuzvezdanih maglina i neke dvojne zvezde.

Na nagovor Bleza Paskala Hajgens je napisao prvu knjigu o teoriji verovatnoće, koju je objavio 1657.

Radio je i na izradi tačnog sata, koji bi bio pogodan za pomorsku navigaciju. Godine 1658. objavio je knjigu pod nazivom Horologium. Njegovo otkriće sata s klatnom (koji je patentirao 1657) bilo je prekretnica u merenju vremena. Matematičke i praktične detalje svojih otkrića objavio je u "Horologium Oscillatorium" 1673.

Hajgens je razvio i sat sa balansnom oprugom, gotovo istovremeno, mada nezavisno od Roberta Huka, a sporenja oko ovog otkrića traju vekovima. U februaru 2006. otkrivene su izgubljene Hukove pisane beleške sa sastanaka Kraljevskog društva u jednoj ostavi u Hempširu, i po tim beleškama utvrđeno je da je Huk prvi otkrio balansnu oprugu.

Kraljevsko društvo je izabralo Hajgensa za svog člana 1663. Godine 1666. Hajgens se preselio u Pariz gde je radio u Francuskoj akademiji nauka pod zaštitom Luja XIV. Koristeći Parisku opservatoriju (koja je izgrađena 1672) vršio je dalja astronomska posmatranja. Godine 1684. objavio je "Astroscopia Compendiaria" u kojoj je prikazao svoj novi "vazdušni" teleskop (bez tubusa).

Hajgens je razmišljao i o životu na drugim planetama. U svojoj knjizi Cosmotheoros, zamišljao je kako univerzum buja od života, vrlo sličnog životu na Zemlji 17. veka. Liberalna klima u Holandiji je ohrabrivala ovakve spekulacije. Za razliku od njega, filozof Đordano Bruno, koji je takođe verovao u postojanje života u drugim svetovima, spaljen je na lomači zbog svojih verovanja 1600. godine.

Godine 1675. Hajgens je patentirao džepni sat. Izumeo je brojne druge naprave i postupke, uključujući vratašca za mačke.

Hajgens se vratio u Hag 1681. posle teške bolesti. Pokušao je da se vrati u Francusku 1685, ali je opoziv Nantskog edikta (koji je ukinuo versku toleranciju) sprečilo njegovu nameru. Hajgens je umro u Hagu 8. jula 1695.

Po Hajgensu su nazvani uredi

Vanjske veze uredi