Caura (Venezuela)
Caura (španjolski: Río Caura) je treća po veličini rijeka Venecuele i druga po veličini pritoka Orinoca duga 725 km. [2]Većinu svog toka teče kroz venecuelansku saveznu državu Bolívar, na istoku zemlje, kroz netaknutu prašumu. [1]
| Caura Río Caura | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Države |  Venecuela |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | Visoravan Jaua-Sarisariñama [1] 2 000 [2] m |
| Ušće – aps. visina – vrsta | Orinoco kod grada Ciudad Bolívara 0 m delta |
| Dužina | 725 [2] km |
| Pritoke | Erebato |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 3 500 [1] m³/s |
| Sliv – površina | 45 336 [1] km² |
| Ulijeva se u | Atlantik |
| Transport | |
| Plovnost | od ušća Orinoca do Vodopada Pará (riječni brodovi) |
Geografske karakteristike uredi
Caura izvire na visoravni Jaua-Sarisariñama (2 000 m), u netaknutoj prašumi, pored granice sa Brazilom, gdje pada prosječno oko četiri metra kiše na dan. Zbog tog je Caura neobično bogata vodom, i kod ušća sa Orinocom ima 3 500 metara vode u sekundi. [1]
Caura od svog izvora teče prema jugoistoku u beskrajnim meandrima, zatim pravi veliki luk i teče prema sjevero zapadu sve do svog ušća u Orinoco nekih 200 km uzvodno od grada Ciudad Bolívara[2] Najveća pritoka rijeke je Erebato koji izvire na istoj visoravni.
Velika atrakcija rijeke su spektakularni Vodopadi Pará (Salto Pará), na sredini toka (kod koordinata 6°18′38″N 64°31′25″W / 6.310521°N 64.523735°W), gdje se rijeka dijeli na sedam rukavaca [1] i pada sa prosječne visine oko 60 m u kanjon dug 7 km. [3] Tokom kišne sezone ti vodopadi svojom količinom vode premašuju čak i poznate Viktorijine slapove u Africi i Vodopad Iguazú na granici Brazila i Argentine. [1]
Bioraznolikost rijeke uredi
Prašume Caura su i dandanas jedne od najočuvanijih u cijeloj Južnoj Americi. [1] U porječju rijeke Caura velikom 45 336 km² raste preko 2700 vrsta biljaka i živi 475 vrsta ptica, 168 vrsti sisavaca, 23 vrsta gmazova i stotine vrsti riba. [1]
Dobar dio bazena rijeke je netaknuta prašuma sa nekoliko nacionalnih parkova i parkova prirode, od kojih je najveći Nacionalni park Sari Sariñama, sa planinama od pretkambrijskih stijena pokrivenih džunglom. [1]
Jedini stanovnici porječja Caura su autohtoni indijanci Makiritare i Ye'kwana, koji sebe i zovu narod rijeke. [1]
Izvori uredi
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 „Rio Caura” (španjolski). salto-angel. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-31. Pristupljeno 12. 09. 2012.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Campamento Caurama Río Caura” (španjolski). Venezuela tuya. Pristupljeno 12. 09. 2012.
- ↑ „Saltos Pará” (španjolski). Amazon Air. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-21. Pristupljeno 12. 09. 2012.