Ca' d'Oro (zapravo Palazzo Santa Sofia) je jedna od najljepših palača na Canal Grandeu u Veneciji. To je jedna od starijih venecijanskih palača, oduvijek je znana kao Ca 'd'Oro (zlatna kuća) zbog svojih pozlaćenih i višebojnih vanjskih ukrasa koji su nekad resili njenu fasadu.

Ca' d'Oro
Palazzo Santa Sofia
Glavna fasada Ca' d'Oro
Glavna fasada Ca' d'Oro
Glavna fasada Ca' d'Oro
Mjesto Venecija
Država  Italija
Vrijeme gradnje 1428. – 1430.
Naručitelj obitelj Contarini
Vlasnik Talijanska država
Korisnik Galerija Giorgio Franchetti
Tip građevine palača
Arhitektonski stil cvjetna gotika
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Giovanni Bon i Bartolomeo Bon
Koordinate: 45°26′26″N 12°20′02″E / 45.440678°N 12.333864°E / 45.440678; 12.333864
Ca' d'Oro na mapi Venecije
Ca' d'Oro
Ca' d'Oro
Web Galerija Giorgio Franchetti

Historija palače Ca 'd'Oro uredi

Palača je sagrađena između 1428. i 1430. za obitelj Contarini, svojevremeno jednu od najmoćnijih venecijanskih plemićkih obitelji, iz čijih redova je bilo čak osam mletačkih duždeva između 1043. i 1676. godine. Graditelji Ca d'Oro bili su otac i sin Giovanni Bon i Bartolomeo Bon. To dvoje gotičkih kipara i graditelja otprije su se već dokazali u Veneciji radovima na dekoraciji Duždeve palače, a posebice izvedbom kićene Porta della Carta i na njoj kiparske grupe (Salomonog suda).

Glavno pročelje Ca' d'Oro okrenuto je na Canal Grande i izgrađeno je u stilu mletačke cvjetne gotike. Slične zgrade u blizini građene u istom duhu su: Palazzo Barbaro i Palazzo Giustinian. Ovaj elegantni izduženi kićeni stil bio je toliko omiljen među venecijanskim graditeljima da su ga napustili tek pojavom baroka pri kraju 16. stoljeća.

 
Unutrašnje dvorište Ca' d'Oro

Venecijanska gotika bila je bizantinska po izgledu. Prizemlje Ca 'd'Oro sa svojom otvorenom lođom i kolonadama dozvoljava direktni pristup u predsoblje (portego de mezo) iz kanala. Iznad donje kolonade je zatvoreni balkon iza kojeg je glavni salon palače (piano nobile). Stupovi i lukovi ovog balkona imaju korintske kapitele koji nose red vrlo minuciozno isklesanih otvora u obliku djeteline s četiri lista. U posljednjoj etaži iznad ove je još jedna zatvorena lođa sličnih obilježja, još prozračnija i nježnije izvedena. Najednostavnije bi za stil Ca' d'Oro mogli reći da je to spoj između srednjovjekovne gotičke katedrale i džamije. Vanjsko kićeno pročelje palače uopće ne da naslutiti, da je i Ca' d'Oro zapravo sagrađen, kao i većina drugih venecijanskih palača, oko malog unutrašnjeg dvorišta.

 
Pogled na Ca' d'Oro i okolne zgrade s kanala

Nakon pada Mletačke Republike 1797. Ca' d'Oro' je promjenila vlasnike nekoliko puta. Jedan od vlasnika u 19. stoljeća, bila je baletna plesačica Mari Taglioni. Ona je uklonila gotičko stubište u unutrašnjim dvorištu i srušila kitnjaste balkone u unutrašnjem dvorištu (danas bi se to držalo za čin vandalizma).

Godine 1922. palaču Ca' d'Oro poklonio je državi njezin posljednji vlasnik i spasitelj baron Giorgio Franchetti koji ju je kupio 1894. godine. Nakon toga uslijedile su opsežne restauracije, uključujući rekonstrukciju stubišta, danas je palača Ca' d'Oro otvorena za javnost kao galerija.

U galeriji Franchetti - Ca 'd'Oro, izložene su slike: Mantegne, Tiepola, Pontorma, van Dyck, Guardia, skulpture Tullija Lombarda i ostaci fresaka kojim su Giorgione i Tizian oslikali fasadu Fondaca dei Tedeschi.

Literatura uredi

  • Richard J Goy: The House of Gold, Cambridge, 1992

Vanjske veze uredi