Koordinate: 41° 59′ 36" SGŠ, 21° 37′ 01" IGD
Bunardžik (mak. Bunardžik) je naselje u Republici Makedoniji, u severnom delu države. Bunardžik pripada opštini Ilinden, koja okuplja istočna predgrađa Grada Skoplja.

Bunardžik
mak. Bunardžik
Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Ilinden
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 352
Geografija
Koordinate 41°59′36″N 21°37′01″E / 41.9933°N 21.6169°E / 41.9933; 21.6169
Nadmorska visina 280 m
Bunardžik na mapi Severne Makedonije
Bunardžik
Bunardžik
Bunardžik (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1041
Pozivni broj (+389) 02
Registarska oznaka SK

Prirodni uslovi uredi

Bunardžik je smešten u severnom delu Republike Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Skoplja, naselje je udaljeno 18 km istočno. Autoput Skoplje - Kumanovo prolazi kilometar južno od naselja.

Naselje Bunardžik je u okviru istorijske oblasti Skopsko polje, u njegovom severoistočnom delu. Par kilometara južnije protiče Vardar. Istočno od naselja izdiže se brežuljkast kraj Kotorci. Nadmorska visina naselja je približno 300 metara.

Mesna klima je izmenjena kontinentalna sa manjim uticajem Egeja (žarka leta).

Istorija uredi

Krajem 19. veka Bunardžik je bilo slovensko, pravoslavno selo u Skopskoj oblasti, u Otomanskom carstvu. Prema podacima Vasila Knčova iz 1900. godine u selu je živelo 75 slovena hrišćanske veroispovesti.[1]

U oktobru 1910. godine selo je oštećeno zbog delovanja Bugarske egzarhije.[2]

Početkom 20. veka celo selo je bilo pod vlašću Bugarske egzarhije. Prema sekretaru egzarhije Dimitru Miševu 1905. godine u selu je živelo 80 slovena.[3]

Posle Drugog balkanskog rata 1913. godine selo je bilo blizu granice sa Srbijom.

Nemački naučnik Leonard Šulce Jena je na etničkoj karti izrađenoj 1927. godine predstavio Bznardžik kao selo sa nejasnim etničkim sastavom.[4]

Stanovništvo uredi

Bunardžik je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imao 352 stanovnika,[5]a etnički sastav je bio sledeći:

Nacionalnost Ukupno
Makedonci 349 (99, 1%)
Srbi 2 (o,6%)
ostali 1 (0,3%)

Većinska veroispovest je pravoslavlje.

Privreda uredi

Selo je tradicionalno oslonjeno na poljoprivredu, ali poslednjih decenija sve više dobija odlike predgrađa obližnjeg Skoplja. Poslednjih godina tu je uređena slobodna radna zona „Bunardžik“.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. Kъnčov, V. Makedoniя. Etnografiя i statistika, Sofiя, 1900, pp. 207
  2. Debъrski glas, godina 2, broй 28, 7 noemvri 1910, str. 4.
  3. D.M.Brancoff. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, r.114-115.
  4. Leonhard Schultze Jena. "Makedonien, Landschafts- und Kulturbilder", Jena, G. Fischer, 1927
  5. „Ministerstvo za Lokalna Samouprava. Baza na opštinski urbanistički planovi”. Arhivirano iz originala na datum 2008-09-15. Pristupljeno 2014-07-15. 

Spoljašnje veze uredi