Budmolići su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u općini Hadžići koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. Selo Budmolići udaljeno je oko 4km južno od Tarčina. Sa njegove istočne strane nalazi se selo Gornja Bioča, koja je urbano povezana s njim. u njemu je živjelo 530 stanovnika.[1] Na popisu iz 2022. živi 1.080 stanovnika.

Budmolići
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/Županija Sarajevski kanton
Opština/Općina Hadžići
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 1.080
Geografija
Nadmorska visina 520 m
Ostali podaci
Poštanski kod 71244
Pozivni broj 033

Te je najveće selo/naselje u Općini Hadžići.

G. Bioča i Prijeki Put pripadaju MZ Budmolići.

Predsjednik Mjesne Zajednice (MZ) je Bajrić Amel.[nedostaje referenca]

Historija uredi

Sudeći po toponimima ovoga kraja te ostacima materijalne i duhovne kulture moglo bi se reći da je selo Budmolići bilo naseljeno od najstarijih vremena. Sjeverno od sela nalazi se veliki lokalitet koji nosi naziv Igrišta, što upućuje na postojanje života na ovom području i u predrimsko doba.746 Pored toga, treba imati u vidu da se nedaleko od ovog lokaliteta, sa istočne strane, nalazi toponim Gradina, a zapadno toponim Trzan.747 Prema V. V. Vukasoviću, u selu Budmilićima, lokaciji nekropole stećaka Bjelica, nalazila se i srednjovjekovna crkva.748 Po zadnjem popisu stećaka, na području Budmolića ubicirane su dvije nekropole stećaka: Bjelica i Lijehe. U nekropoli Bjelica evidentirano je 27 stećaka.749 U nekropoli Lijehe evidentirana su tri sanduka,750

Ne zna se precizno gdje se, osim u selu Ragalj, nalazilo neko drugo sred njovjekovno naselje na ovom području. Današnje selo Budmolići nastalo je rel ativno kasno, pred kraj osmanske vlasti u BiH. Po svoj prilici tada je došlo i do preseljenja stanovnika sela Ragalj u Budmoliće. Za nastanak sela vezana je jedna usmena predaja po kojoj je selo Budmoliće osnovao neki osmanski oficir (spahija), koji je došao iz Budima sa porodicom i tu se nastanio. Selu je dao ime znak sjećanja na njegov zavičaj Budim.751 Prvi put se spominju u popisu 1879. go dine pod imenom "Budmilići", sa 67 kuća i 405 stanovnika. Prema ovim podacima, Budmilići su predstavljali najveće selo na području današnje općine Hadžići. Jedno je od rijetkih sela u kojem su živjeli i katolici i Jevreji. Katolika je bilo 30, a Jevre ja tri.752 Prema podacima narednog popisa, Budmolići su zadržali status najvećeg sela. U njima se nalazilo 86 kuća, sa 535 stanovnika. Od ukupno 29 obrtnika / trgovaca, od Binježeva do Ivana, u Budmolićima je živjelo njih 17.753 Deset godina kasnije, u Budmolićima je evidentirano šest praznih kuća. Vjerovatno je to rezultat muslimanskog iseljavanja u druge, prije svega islamske zemlje. Tada su Budmoliči imali 101 kuću, u koji ma je živjelo 588 sta novnika. I dalje je šest kuća nenastanjeno, što pokazuje to da se bivši stanovnici nisu vratili u njih, kao što se to dešavalo i u drugim mjestima. Stanovništ vo su činili slobodni seljaci koji su se bavili zemljoradnjom (511 od 588 stanovnika). Isel jevanje stanovništva se nastavilo i u narednim godinama.

Geografija uredi

Budmolići su selo koje se nalazi na 520 m nadmorske visine u općini Hadžići u blizini Sarajeva sa veličanstvenim panoramskim pogledom na olimpijsku planinu Bjelašnicu. Naselje je udaljeno 30 km od internacionalnog aerodroma u Sarajevu, oko 25 minuta vožnje automobilom. Udaljenost od centra Hadžića je oko 12 km, a do centra Ilidže 30 km,do Starog grada Sarajeva 38 km.

U blizini Budmolića je izletište Lanište, planinarski dom Šavnici i pećina Megara u zapadnom dijelu planine Bjelašnica.

Također u blizini Budmolića nalazi se hotel sa 5 zvijezdica Tarčin Forest Resort & Spa Sarajevo MGallery (1.5km od mjesta Budmolici/ 15 min pješke)

Stanovništvo uredi

Nacionalnost 2021.
Muslimani 1.080
Srbi 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 0
Ukupno 1.080

Privreda uredi

Glavna grana privrede je poljoprivreda, dok su mnogi stanovnici Budmolića zaposleni u Sarajevu.

(98% zaposleno)

Reference uredi

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Vanjske veze uredi