Budafok-Tétény
Budafok-Tétény čita se Budafok-Tetenj, službeno mađarski: Budapest XXII. kerülete- 22. Budimpeštanski okrug) je ime jednog od 23 okruga mađarskog glavnog grada - Budimpešte.
Budafok-Tétény
| |
|---|---|
 | |
| distrikti | Baross Gábor-telep, Budafok, Budatétény, Nagytétény |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Attila Szabolcs |
| Površina | |
| - Ukupna | 34.25 km² [1] |
| Stanovništvo (2015.) | |
| - Grad | 54,504[1] |
| - Gustoća | 1,591.4 stan./km² [1] |
| Službene stranice www.budafokteteny.hu/ | |
Taj okrug je 2015. imao je 54,504 stanovnika, koji žive na površini od 34.25 km².[1]
Karakteristike i historija uredi
Budafok-Tétény leži na jugozapadu grada na desnoj budimskoj strani Dunava, zapadno od otoka Csepel na putu za Érd. Okrug je poznat po rezervatu prirode koji se nalazi na dunavskom otoku Háros.
Okrug Budafok-Tétény osnovan je 1950. ujedinjenjem dotad samostalnih naselja.[2]
Teritorij tog okruga kontinuirano je naseljen od neolitika, za Rimljana se kod današnjeg Nagytéténya nalazila fortifikacija Campona, jedna od glavnih na limesu, jer je tu bio važan prelaz preko Dunava.[2]
Historija Budafoka počinje nakon razdoblja osmanske dominacije - 1698. kad je kao i susjedni otok Csepel, postao vlasništvo princa Eugena Savojskog. On je osnovao Promontor (latinski: Promontorium) koji je nakon prinčeve smrti - 1739. postao samostalno naselje. Kraj je naselio njemačkim kolonima i podigao prve vinograde. I susjedni Tétény je postao vinogradarsko mjesto, neprekinuti napredak tih mjesta zaustavljen je 1886., pojavom filoksere, koja je gotovo potpuno uništila vinovu lozu glavni izvor prihoda stanovnika.[2]
Budatétény se sve do 1915., kad je postao samostalno naselje zvao - Kistétény, od tad se u njemu umjesto razbacanih kuća, grade vile. Od 1873. dotadašnji Tétény se zove Nagytétény (Veliki Tétény).[2]
Izgradnja južne željezničke pruge (1861. - 1882.) prema Pečuhu postavila je temelj za razvoj industrije. početkom 20. vijeka. Razvoj je ubrzan nakon izgradnje prigradske željeznice 1899. - 1909.
Budafok koji je svoje ime dobio 1886. (dotad se zvao Promontor) dobio je status grada 1926. Njegova privreda se i nadalje najviše bazirala na vinogradarstvu.[2]
Početkom 20. vijeka znatno je narastao broj stanovnika, nakon Drugog svjetskog rata većina Nijemaca je protjerana iz naselja okruga.[2]
