Bridei I
Bridei, sin Maelchonov,[1] bio je kralj Pikta od 554. do 584.
Bridei se prvi put spominje u Irskim analima ua 558–560, kada se prema navodima Anala Ulstera zbila "selidba pred Máelchúovim sinom, tj. Bruideom".[2] Ulsterski ljetopisac ne navodi tko je bježao, ali kasniji Anali Tigernacha navode "bijeg Škota pred Bruideom, sinom Máelchúovim" godine 558. To je dovelo do niza špekulacija, pa se tako u jednoj verziji Anala Ulstera ovaj događaj povezuje sa smrću Gabrán mac Domangairta.[3]
Kao suvremenik i jedan od glavnih kraljeva u Škotskoj, Bridei se pojavljuje kao lik u Adomnánovom tekstu Život Svetog Columbe.[4] Adomnánovi navodi su problematični, s obzirom da se u njima ne navodi da li je Bridei već bio kršćanin, ili, ako nije, da li ga je Columba preobratio.[5] Nedavna arheološka otkrića u Portmahomacku pokazuju da je tamo postojala monastička zajednica možda čak i krajem 6. vijeka, pa je moguće pretpostaviti da je Bridei već bio kršćanin, makar formalno, ili da ga je preobratio Columba.
S druge strane je izvjesno da Bridei nije bio jedini kralj u zemlji Pikta. Smrt Galama — zvanog "Cennalath, kralj Pikta" — se navodi za godinu 580. u Analima Ulstera, četiri godine prije Brideijeve smrti.[6] Adomnán, pak, tome dodaje prisutstvo "pot-kralja [[Orkney]a]" na Brideijevom dvoru.[7] Anali Ulstera navode dvije ekspedicije na Orkney tokom Brideijeve vladavine, a možda se pod time razumijevala jedna ekspedicija godine 580. i 581..[8]
Sjedište Brideijevog kraljevstva, koje je moglo korespondirati sa kasnijim Fortriuom, nije poznato. Adomnán navodi da je Columba, nakon što je napustio kraljevski dvor, došao do rijeke Ness, i da je dvor bio na strmoj stijeni. Zbog toga se pretpostavlja da je Brideijeva glavna rezidencija bio Craig Phadrig, zapadno od današnjeg Invernessa iznad Beauly Firtha.
Za Bridejevu smrt se navode 580-godine; moguće je da je to bilo u borbi protiv piktskih rivala u Circinnu, području koje korespondira sa današnjim Mearnsom.[9] Popisi kraljeva Piktske kronike se slažu da je Brideija naslijedio izvjesni Gartnait , sin Domelchov.
Pretpostavku da je Bridei bio sin Maelgwn Gwynedda se temelji na navodu Johna Morrisa u djelu Age of Arthur, gdje se usputno spominje "... Bridei, sin Maelgwna, moćnog kralja sjevernog Walesa, ...".[10] Iako je knjiga doživjela komercijalni uspjeh, historičari su je napali kao nepouzdani izvor "pogrešnih" informacija.[11]
Trilogija The Bridei Chronicles novozelandske književnice Juliet Marillier, koja predstavlja žanrovsku kombinaciju historijske fikcije i fantastike, opisuje uspon i vladavinu ovog vladar. Njeni romani također opisuju događaje u životu Brideija III.
V. također uredi
Izvori uredi
- ↑ Ostali oblici su: Brude, sin Melchov i, u irskim izvorima, Bruide, sin Maelchúov i Bruidhe, sin Maelchonov;prema Bedi otac mu se zvao Meilochon.
- ↑ Za raniji navod u "Analima Ulstera", gdje se spominje kako je "Bruide, sin Máelchúov" umro 505. godine, se pretpostavlja da je u pitanju greška.
- ↑ Navod je označen kao AU 558.2; usporedi AU560.1 i AU560.2 koji nisu povezani, također AT559.2 i 559.3. Za špekulacije v. Morris, The Age of Arthur, p. 182 ff.
- ↑ Life, I.1, I.10, II.33, II.35 and II.42.
- ↑ Smyth, pp. 103–107 smatra da nije bilo preobraćenja, Sharpe, pp. 30–33 je nesiguran. Beda, III.4, piše da je Columba preobratio Brideija, a u što se vjerovalo jedan vijek nakon Columbine smrt, prema čemu je moderna historiografija skeptična.
- ↑ The Annals of Tigernach, AT578.2 i 581.3, se ne slažu u datumima, ali potvrđuju niz.
- ↑ Adomnán, Life, II.42.
- ↑ Kao i kod ranijih navoda o "selidbi" 558. i 560. godine, moguće je zamisliti da su o tome pridodani podaci mnogo kasnije.
- ↑ Annals of Tigernach, s.a. 584; Annals of Ulster, s.a. 584. Navod za 505. godinu je približno jedan 84-godišnji uskršnji ciklus kasnije od godine 584. pa se vjeruje da je u pitanju pogreška. Brideijeva smrt u bitci kod Circinna u Analima Tigernacha, s.a. 752, je po svemu sudeći zamijenio dva ciklusa; see M.O. Anderson, pp. 36–37.
- ↑ Morris, John (1973), The Age of Arthur: a history of the British Isles from 350 to 650, London: Weidenfeld and Nicolson, p. 192
- ↑ D. P. Kirby and J. E. C. Williams, "Review of The Age of Arthur", Studia Celtica, 10-11 (1975-6), pp. 454 – 486; "an outwardly impressive piece of scholarship", it went on to argue that this apparent scholarship "crumbles upon inspection into a tangled tissue of fact and fantasy which is both misleading and misguided".
Literatura uredi
- Adomnán of Iona, Life of St Columba, tr. & ed. Richard Sharpe. Penguin, London, 1995. ISBN 0-14-044462-9
- Šablon:Cite AU1
- Anderson, Alan Orr, Early Sources of Scottish History A.D 500–1286, volume 1. Reprinted with corrections. Paul Watkins, Stamford, 1990. ISBN 1-871615-03-8
- Anderson, Marjorie Ogilvie, Kings and Kingship in Early Scotland. Scottish Academic Press, Edinburgh, revised edition, 1980. ISBN 0-7011-1930-6
- Smyth, Alfred P., Warlords and Holy Men: Scotland AD 80–1000. Edinburgh UP, Edinburgh, 1984. ISBN 0-7486-0100-7
Vanjske veze uredi
- CELT: Corpus of Electronic Texts at University College Cork includes the Annals of Ulster, Tigernach, the Four Masters and Innisfallen, the Chronicon Scotorum, the Lebor Bretnach (which includes the Duan Albanach), Genealogies, and various Saints' Lives. Most are translated into English, or translations are in progress.
- Bede's Ecclesiastical History and the Continuation of Bede (pdf), at CCEL, translated by A.M. Sellar.
- Tarbat Discovery Programme with reports on excavations at Portmahomack.
| Kraljevske titule | ||
|---|---|---|
| Prethodi: nepoznato tradicionalno Galam |
kralj Pikta 554-584 |
Slijedi: ?Gartnait II |