Brazilska revolucija 1930.

Brazilska revolucija 1930. godine (portugalski: Revolução de 1930) je bio vojni pokret kojeg su započele federalne države Minas Gerais, Paraíba i Rio Grande do Sul, a koji je kulminirao pučem u kojem je svrgnuta Prva Brazilska Republika. Prva Republika je godinama patila zbog državne café com leite politike temeljem kojem su gospodarski dominantne države São Paulo i Minas Gerais krojile državnu politiku na oligarhijskom načelu. Godine 1929., paulisti su dokinuli dogovor s mineirosima tako što su podržali svog kandidata, Júlija Prestesa, za kandidata na izborima 1930. godine. Reakcija guvernera Minas Geraisa, Antônija Carlosa Ribeira de Andrade, bila je da na izborima podrži opozicijskog kandidata Getúlija Vargasa.

Getúlio Vargas (sredina) u društvu svojih sljedbenika na fotografiji Clara Janssona dok je kratko boravio u Itararéu na putu za Rio de Janeiro nakon uspješne vojne kampanje.

Izbori su održani 1. ožujka 1930. godine i, očekivano, pobjedu je odnio Prestes, kojega je podržavao i tadašnji predsjednik Washington Luís, također paulist. Situacija nakon izbora se postepeno pogoršavala te je 3. listopada, u 17:25, došlo do početka revolucije u državi Rio Grande do Sul. Revolucija se brzo proširila te je došlo do svrgavanja čak osam federalnih vlada u vrlo kratkom vremenu. Izabrani predsjednik Prestes je protjeran iz zemlje, a 24. listopada je došlo do svrgavanja predsjednika Luísa. Vlast je preuzela Privremena vojna junta, a Prva Brazilska Republika je došla do svog kraja.

Junta je bila na vlasti jako kratko, do 3. studnog iste godine, kada je vlast preuzeo Getúlio Vargas. Taj se datum smatra službenim krajem revolucije i Prve Republike, odnosno početkom perioda koji će dobiti naziv Vargasova era (odnosno od 1937. godine Estado Novo).