Branko Mihaljević

Branko Mihaljević (Zagreb, 19. I. 1931. - Osijek, 19. IX. 2005), kompozitor, književnik, novinar i radijski urednik.

Branko Mihaljević, Osječanin stoljeća

Životopis uredi

Radni je vijek proveo u Osijeku kao urednik (od 1952) muzičkog i muzičko-dokumentarnog programa Radio-Osijeka. Radio je i kao rukovodilac Centra za kulturu Sveučilišta za odrasle u Osijeku. Veliku popularnost stekao je kao autor pjesama za djecu, među kojima je i poznata pjesma "Zeko i potočić". Napisao je i kompoziciju "Moj Osijek", koja je proglašena himnom grada. Za osječko Dječje kazalište napisao je dvadesetak muzičko-scenskih djela (dječjih opereta), najviše na libreta Ratka Zvrka. Autor je prvog slavonskog mjuzikla "Slavonska rapsodija", koji se temelji na autentičnom folkloru.

Sahranjen je 21. IX. na osječkom groblju sv. Ane

Nagrade uredi

Kao novinar objavio je velik broj dokumentarnih reportaža o izvornoj narodnoj umjetnosti i običajima Slavonije i Baranje, za što mu je Društvo novinara Hrvatske 1981. dodijelilo nagradu Zlatno pero godine. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a dodijeljena mu je i nagrada Osječko-baranjske županije za životno djelo u području kulture. U dva je navrata dobio Nagradu grada Osijeka (1962, 1979).

Prema izboru slušalaca osječkog Gradskog radija, na kome je posljednjih godina života nedjeljom ujutro vodio emisiju "Branko i potočić", 2000. godine izabran je za Osječanina stoljeća. Bio je dugogodišnji član Hrvatskog društva skladatelja. Jedan od posljednjih njegovih radova bila je knjiga "Tragovima osječke glazbe", objavljenja 2002. godine, u kojoj na nostalgičan i topao način istražuje genezu osječke muzikalnosti.

"Zeko i potočić" uredi

Najviše će se pamtiti po pjesmi o zeki i smrznutom potočiću. Album istog naziva najprodavanije je dječje muzičko izdanje svih vremena u Hrvatskoj, zbog čega mu je Croatia Records uručila platinasto priznanje. Ta pjesma nastala je 1954. godine sasvim slučajno jer je za jednu dječju priredbu u Osijeku nedostajalo dječjih pjesama.

Enigmatika uredi

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća bavio se i enigmatikom. Sarađivao je u beogradskoj Enigmi, osječkim enigmatskim časopisima Zagonetki i Rebusu, beogradskom IKS-u i drugdje. Objavljivao je križaljke, ispunjaljke, magične likove i kriptograme. Bio je član Enigmatskog kluba Osijek, gdje je vršio dužnost tajnika Upravnog odbora.

Porodične veze uredi

I njegov sin Mario Mihaljević je kompozitor zabavne muzike i tekstopisac, dok je unuk Branimir Mihaljević aranžer, producent, pjevač i također kompozitor.

Djela uredi

Glavni mjuzikli uredi

  • "Zeko, Zriko i Janje", 1958. (jedan od najdugovječnijih kazališnih hitova bivše Jugoslavije svih vremena
  • "Mišić Gricko", 1960.
  • "Veliki šumski događaj", 1963.
  • "Slavonska rapsodija", 1978.
  • "Osječki karusel"

Šlageri uredi

  • "Bijeli sombrero"
  • "Davor i harmonika"
  • "Dok si pored mene"
  • "Golubovi"
  • "Kada je maca sama"
  • "Kauboj i Indijanci"
  • "Moj Zagreb"
  • "Pjevat će Slavonija"
  • "Ti si moj san"
  • "Uspavanka Opatiji"
  • "Zeko i potočić"

Izvori uredi