Bračno pravo obuhvaća pravna pravila kojima se uređuje brak i odnosi u braku. Nije samostalna pravna grana, već je dio obiteljskog prava, pa poprima značajke koje su karakteristične za obiteljsko pravo: prije svega strogost propisa (ius cogens) i stroga formalnost, uz minimum dopuštenog odstupanja.

Normama bračnog prava prvenstveno se propisuju pretpostavke te postupak za sklapanja braka, ali i za njegov prestanak, kao i odnosi u braku i u vezi s brakom (osobna imovinska prava i dužnosti bračnih drugova), te pravne posljedice prestanka braka.

Povijesni razvoj bračnog pravaUredi

Pojam brakaUredi

Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.

Pretpostavke za sklapanje brakaUredi

Pretpostavke za postojanje brakaUredi

Ispunjenjem ovih pretpostavki potrebno je da bi brak uopće pravno nastao. To je minimum zahtjeva koje zakonodavac postavlja kako bi se jedan društveni odnos pretvorio u pravni odnos, i koji bi bio pravno priznat. Ukoliko se ne ispuni koja od pretpostvki, ima za posljedicu nepostojanja odnosa, tj. pravne posljedice braka ne postoje (nepostojeći brak).

Hrvatski zakonodavac propisao je tri pretpostavke koje se moraju ispuniti u vrijeme sklapanja braka da bi se priznali učinci braka:

  • da su nevjesta i ženik osobe različita spola,
  • da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,
  • da je brak sklopljen pred službenom osobom.

Pretpostavke za valjanost brakaUredi

Ove pretpostavke ne djeluju na nastanak braka, već utječu na njegovu pravnu valjanost. Ova vrsta pretpostavki obuhvaćaju slučajeve kad nastanu pravne posljedice braka (odosno kad je brak sklopljen), a ukoliko one nisu ispunjene, povlači za sobom mogućnost poništaja braka (ništav brak). Ove pretpostavke propisuju se za slučajeve kada sklapanje braka nije društveno poželjno.

Hrvatski zakonodavac propisao je pretpostavke sljedeće pretpostavke za valjanost braka:

  • punoljetnost,
  • poslovna sposobnost,
  • nepostojanje srodstva,
  • nepostojanje ranijeg braka.

Postupak za sklapaje brakaUredi

Sklapanja braka u građanskom oblikuUredi

Brak u građanskom obliku sklapa se pred matičarom.

Sklapanja braka u vjerskom oblikuUredi

Brak se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose. Za sada Hrvatska ima regulirane odnose sa Svetom Stolicom u pogledu sklapanja braka katolika.

Osobna prava i dužnosti bračnih drugovaUredi

Imovinska prava i dužnosti bračnih drugovaUredi

Prestanak brakaUredi

Smrt bračnog drugaUredi

Proglašenje nestalog bračnog druga umrlimUredi

Glavna stranica: Proglašenje nestale osobe umrlom

Poništaj brakaUredi

Razvod brakaUredi

PovezniceUredi

IzvoriUredi

LiteraturaUredi

  • Alinčić, Bakarić-Abramović, Hrabar, Jakovac-Lozić, Korać, OBITELJSKO PRAVO, Zagreb, 2001.