Borovnica
Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.
| Borovnica | |
|---|---|
| |
| Plodovi brusnice | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Ericaceae |
| Rod: | Vaccinium |
| Vrsta: | V. myrtillus |
| Dvojni naziv | |
| Vaccinium myrtillus | |
Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1–3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju krajem rujna do listopada. Plod je sjajna bobica plavocrne boje i blago nakiselog ukusa. U njoj se nalazi veliki broj sjemenki, izvora vlakana.
Stanište uredi
Pogodno tlo za rast borovnice je kiselo i umjereno vlažno zemljište, a na višim nadmorskim visinama je planinska crnica. Raste u zoni listopadnih, bukovih šuma i iznad nje na svježim zemljištima. Značajna je njena uloga na planinskim čistinama i subalpskim acidofilnim zajednicama gdje obrasta velike površine. Čest je stanovnik mnogih planinskih masiva.
Sastojci uredi
Kao droga se koristi zreo plod (Myrtilli fructus) i list (M. folium). Kemijski sastav plodova je:
- organske kiseline, posebno limunska i jabučna;
- šećer (do 30%);
- vitamin C (oko 6 mg%);
- pirokatehinski tanini;
- kompleks B vitamina;
- karotin (oko 1 mg %);
- masna ulja (30%) (u sjemenkama);
- proteini (oko 18%) u sjemenkama.
Listovi borovnice su izvor minerala (kalij, natrij, mangan, krom, željezo, bakar i dr.), vitamina C, organskih kiselina, a sadrže i saponine, šećer (do 18%), tanine i dr.
Korištenje uredi
Plodovi borovnice imaju primjenu kako u narodnoj tako i u službenoj medicini. Blagotvorno su sredstvo kao preventiva ili terapija kod avitaminoze ili hipovitaminoze, kao i za liječenje neinfektivnog proljeva kod djece. Važno je i njihovo dijetetsko djelovanje. Plodove je najbolje koristiti u svježem stanju ili kao sok. Borovnica se može pripremati na nekoliko načima[1]. Osim soka od njih se mogu praviti ukusni i kvalitetni sirupi, džemovi, kompoti i dr. samo što se kuhanjem gubi vitamin C.
Upotreba u narodnoj medicini uredi
Čaj od mladih listova borvinice pomaže protiv proljeva, katara, grčeva u stomaku, kašlja i šećerne bolesti. Plod se može koristiti protiv hemoroida, neuredne stolice, nadimanja, lošeg apetita i nametnika u crijevnom traktu. Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema sa jetrom[2], te problema sa žuči i žučnih puteva. Borvnicu narodni ljekari preporucuju kao pomoć kod akutnih i hroničnih oboljenja probavnog trakta. Zbog lijepog okusa lako se daje djeci za navedene zdravstvene probleme. Odlično je sredstvo za hronične dijarje. Čaj od mladih listovi[3] se koriste za regulaciju [Dijabetes|šećera u krvi]. Ova osobina lista borovnice da reguliše šećer u krvi pripisuje se sadržaju antocijanin glikozida.
Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili kod predoziranja javlja se kronično trovanje.
Izvori uredi
- ↑ Priprema borvnice, domaćica.com
- ↑ Borovnica za bolesti jetre, jetra.org
- ↑ Čaj od borovnice Arhivirano 2015-06-18 na Wayback Machine-u, e-ljekarna.net
Vanjske poveznice uredi
- PFAF database Vaccinium myrtillus Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u