Otvori glavni meni

Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.

Borovnica
Bieszczady Flora.jpg
Plodovi brusnice
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Ericaceae
Rod: Vaccinium
Vrsta: V. myrtillus
Dvojni naziv
Vaccinium myrtillus

Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1–3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju krajem rujna do listopada. Plod je sjajna bobica plavocrne boje i blago nakiselog ukusa. U njoj se nalazi veliki broj sjemenki, izvora vlakana.

StaništeUredi

Pogodno tlo za rast borovnice je kiselo i umjereno vlažno zemljište, a na višim nadmorskim visinama je planinska crnica. Raste u zoni listopadnih, bukovih šuma i iznad nje na svježim zemljištima. Značajna je njena uloga na planinskim čistinama i subalpskim acidofilnim zajednicama gdje obrasta velike površine. Čest je stanovnik mnogih planinskih masiva.

SastojciUredi

Kao droga se koristi zreo plod (Myrtilli fructus) i list (M. folium). Kemijski sastav plodova je:

Listovi borovnice su izvor minerala (kalij, natrij, mangan, krom, željezo, bakar i dr.), vitamina C, organskih kiselina, a sadrže i saponine, šećer (do 18%), tanine i dr.

KorištenjeUredi

Plodovi borovnice imaju primjenu kako u narodnoj tako i u službenoj medicini. Blagotvorno su sredstvo kao preventiva ili terapija kod avitaminoze ili hipovitaminoze, kao i za liječenje neinfektivnog proljeva kod djece. Važno je i njihovo dijetetsko djelovanje. Plodove je najbolje koristiti u svježem stanju ili kao sok. Borovnica se može pripremati na nekoliko načima[1]. Osim soka od njih se mogu praviti ukusni i kvalitetni sirupi, džemovi, kompoti i dr. samo što se kuhanjem gubi vitamin C.

Upotreba u narodnoj mediciniUredi

Čaj od mladih listova borvinice pomaže protiv proljeva, katara, grčeva u stomaku, kašlja i šećerne bolesti. Plod se može koristiti protiv hemoroida, neuredne stolice, nadimanja, lošeg apetita i nametnika u crijevnom traktu. Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema sa jetrom[2], te problema sa žuči i žučnih puteva. Borvnicu narodni ljekari preporucuju kao pomoć kod akutnih i hroničnih oboljenja probavnog trakta. Zbog lijepog okusa lako se daje djeci za navedene zdravstvene probleme. Odlično je sredstvo za hronične dijarje. Čaj od mladih listovi[3] se koriste za regulaciju [Dijabetes|šećera u krvi]. Ova osobina lista borovnice da reguliše šećer u krvi pripisuje se sadržaju antocijanin glikozida.

Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili kod predoziranja javlja se kronično trovanje.

IzvoriUredi

  1. Priprema borvnice, domaćica.com
  2. Borovnica za bolesti jetre, jetra.org
  3. Čaj od borovnice, e-ljekarna.net

Vanjske povezniceUredi