Boro Ivanović
Boro Ivanović (?, 1944.), jugoslavenski oficir. Kao pukovnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) optužen za ratni zločin tokom rata u Hrvatskoj.
| Boro Ivanović | |
|---|---|
| Biografski podatci | |
| Datum rođenja | 1944. (dob: 70 - 71) |
| Mjesto rođenja | ?, FNR Jugoslavija |
| Nadimak | Bora Konj |
| Vojna karijera | |
| Godine u službi | 1966 - 1991 (JNA) 1992 - (VJ) |
| Čin |  Pukovnik (JNA)General potpukovnik (VJ) |
| Ratovi | Rat u Hrvatskoj Rat u Bosni i Hercegovini |
| Vojska |  Jugoslavenska narodna armija Vojska Jugoslavije
|
| Rod vojske |  Kopnena vojska JNA
|
| Jedinice | 12. korpus JNA - Novi Sad |
| Zapovijedao | Vojarna JNA Narodni heroj Milan Stanivuković 12. proleterska mehanizirana brigada |
Biografija uredi
Pukovnik Boro Ivanović je prije rata u Hrvatskoj imao boravište u Osijeku gdje je bio zapovjednik osječke tzv. bijele kasarne tj. kasarne JNA "Narodni heroj Milan Stanivuković".[1] Na početku rata u Hrvatskoj, prema priznanju regruta JNA koji su bili svjedoci događanja, pukovnik Ivanović je 2. 9. 1991 u kasarni naredio Mevludinu Kuliću i još trojici regruta da ubiju četvoricu zarobljenih hrvatskih civila. Sva četvorica regruta su odbila naređenje. Pukovnik Ivanović je potom dan kasnije, 3. 9. 1991, svu četvoricu regruta ubio iz pištolja na spavanju. Da bi se prikrilo ubojstvo regruta, porodicama nije dostavljen nikakav dokument osim izvoda iz matične knjige umrlih.[2][3]
Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je 2013 godine optužilo pukovnika Ivanovića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjen od 7. 7. do decembra 1991, na području Tordinaca, Ćelija, Orlovnjaka, Ernestinova, Laslova, Antunovca i Palače. Kao zapovjednik 12. proleterske mehanizirane brigade JNA te zapovjednik pripadnika teritorijalnih obrana iz tih mjesta i dobrovoljaca s područja SR Srbije, zapovijedao je da, "protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, napadnu i okupiraju mjesta koja nisu bila pod vojnom vlasti agresorske vojske, uz prethodne neselektivne topničke i minobacačke napade na ta mjesta." Tereti ga se i da je bio svjestan opasnosti da osobe koje su mu podređene mogu počiniti zločine, ali nije učinio ništa da ih spriječi. U osvajanju i okupaciji Tordinaca ubijena su 22 civila. Iz istog je mjesta iz svojih obiteljskih kuća odvedeno 11 stanovnika nesrpske nacionalnosti te psihički i fizički zlostavljano, a potom prebačeno u logor Begejci u Srbiji. Također, pukovnik Ivanović je zapovjedio 7. 7. 1991 opći neselektivni topnički i minobacački napad na selo Ćelije. Nakon što su mještani napustili selo, pripadnici teritorijalne obrane iz susjednih srpskih sela opljačkali su njihovu imovinu te palili i rušili njihove kuće, a nakon toga su se postrojbe JNA i TO koristile kućama i gospodarskim zgradama u selu kao ciljevima za uvježbavanje svojih artiljerijsko-raketnih postrojbi. Ćelije su tada bile sravnjene sa zemljom. Pukovnika Ivanovića se tereti, kako stoji u optužnici, i da je, od 4. 9. do decembra 1991, u okupiranom Laslovu, Orlovnjaku, Ernestinovu i Antunovcu propustio spriječiti zatvaranje, zlostavljanje i ubijanje civila te zarobljenih pripadnika Zbora narodne garde (ZNG). Tako su pripadnici njemu podređenih postrojbi ubili 21 civila, a još petero zlostavljali i mučili.[4]
Pukovnika Ivanovića se još sumnjiči da je tokom rata u Bosni i Hercegovini učestvovao u zločinima nad civilnim stanovništvom u Zvorniku i Vlasenici.[3]
Reference uredi
- ↑ Sanja Butigan (22. 10. 2009). Pukovnik bivše JNA Boro Ivanović pod sumnjom za ratni zločin. Slobodna Dalmacija. Preuzeto 6. 9. 2015
- ↑ Nihad Halilbegović, 2002, str. 62
- ↑ 3,0 3,1 Edina Kamenica (4. 9. 2013). Sjećate li se ubistva Sarajlije Mevludina Kulića?: U JNA je likvidirano 213 bh. regruta. Oslobođenje. Preuzeto 6. 9. 2015
- ↑ Napokon stiže kazna krivcu za zločine u Tordincima i Ćelijama?. Glas Slavonije (17. 10. 2013). Preuzeto 6. 9. 2015
Literatura uredi
- Halilbegović, Nihad (2002). Mama, moram im glavu dati, Sarajevo: Halkomex. ISBN 9958-9306-2-5