Bodljikava veprina

Bodljikava veprina (oštrolisna veprina, kostrika, veprovina, ježevina, metlika; lat. Ruscus aculeatus) je vazdazeleni grm. Stabljika joj je razgranata i nosi dvije vrste listova, a može narasti od 30 cm pa do jedan metar visine.[1] Lažni su listovi šiljati i bodljikavi, po čemu je dobila i naziv oštrolisna veprina, a s donje su im strane maleni pravi listovi. Iz neuglednih cvjetova razvija se plod, otrovna boba crvene boje, kojim se hrane razne životinje. Bodljikava veprina inače pripada sloju grmlja, a u Hrvatskoj je zaštićena biljka. Mladi izdanci biljke jestivi su, no zbog zaštićenosti biljke mogu se sabirati samo u ekstremnim situacijama. Preferira vapnenasto tlo. Raste na mnogim nalazištima u kontinentalnom i primorskom području: Slavonija, Hrvatsko zagorje, Samoborsko gorje, Medvednica, Gorski kotar, Lika, Velebit, otoci Cres i Lošinj, te okolica Nina.

Bodljikava veprina
Ruscus aculeatus2.jpg
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Asparagaceae
Rod: Ruscus
Vrsta: R. aculeatus
Dvojni naziv
Ruscus aculeatus
L.
Sinonimi

Oxymyrsine pungens Bubani
Ruscus aculeatus var. angustifolius Boiss.
Ruscus aculeatus subsp. laxus (Sm.) K.Richt.
Ruscus aculeatus f. pumilus Druce
Ruscus flexuosus Mill.
Ruscus laxus Sm.
Ruscus parasiticus Gueldenst.
Ruscus ponticus Woronow

LjekovitostUredi

 
Grančica i plod

Najviše se koristi kod liječenja proširenih vena, te hemoroida (podzemni dijelovi biljke).[2][3] Smanjuje zatvor i zadržavanje vode, potiče cirkulaciju. Ne smije se koristiti kod osoba sa visokim tlakom.

IzvoriUredi

  1. Lonjsko Polje: Oštrolisna veprina
  2. Bouskela, Eliete; Cyrino, Fatima Z. G. A.; Marcelon, Gilbert (1993). "Effects of Ruscus Extract on the Internal Diameter of Arterioles and Venules of the Hamster Cheek Pouch Microcirculation". Journal of Cardiovascular Pharmacology 22 (2): 221–4. doi:10.1097/00005344-199308000-00008. PMID 7692161
  3. Jump up ^ MacKay, Douglas (2001). "Hemorrhoids and Varicose Veins: A Review of Treatment Options". Alternative Medicine Review 6 (2): 126–40. PMID 11302778

Dodatna literaturaUredi

  • Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

Vanjski linkoviUredi

 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Bodljikava veprina
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Bodljikava veprina