Otvori glavni meni

Bitka na Gvozdu ili bitka na gori Gvozdu se odigrala 1097. godine u današnjoj centralnoj Hrvatskoj između snaga hrvatskog kralja Petra Svačića na jednoj, te mađarskih snaga pod kraljem Kolomanom na drugoj strani, a koja je za rezultat, ovisno o tumačenju, prestanak postojanja Hrvatske kao samostalne države i/li početak hrvatske personalne unije s Mađarskom.

Bitka na Gvozdu
Segment hrvatsko-mađarskog rata za nasljedstvo hrvatske krune
Oton Ivekovic, Smrt kralja Petra Svacica u Gori Gvozdu 1097 god.jpg
Smrt kralja Petra Svačića u Gori Gvozdu, autor: Oton Iveković
Datum april/maj 1097.
Lokacija Gvozd, današnja Petrova gora
Ishod odlučujuća mađarska pobjeda
Sukobljene strane
Kraljevina Hrvatska (pristaše kralja Petra Svačića) Kraljevina Mađarska i hrvatske pristaše Kolomana (uglavnom iz Panonske Hrvatske)
Komandanti i vođe
kralj Petar Svačić kralj Koloman
Snage
nepoznata nepoznata
Žrtve i gubici
vrlo teški, poginuo kralj Petar Svačić nepoznati

Predstavljala je kulminaciju sukoba izazvanog izumiranjem hrvatske kraljevske dinastije Trpimirovića, odnosno nastojanjem mađarskih kraljeva iz dinastije Arpadovića da preko kraljice Jelene Lijepe, udovice kralja Dmitra Zvonimira preuzmu hrvatsku krunu. Tome se suprotstavio dio hrvatskog plemstva koji je 1093. za kralja izabrao Petra Svačića i pod čijim je vodstvom Jelenin brat, mađarski princ Almoš 1095. protjeran iz Slavonije. Međutim, iste godine je na mađarsko prijestolje došao Almošev brat Koloman koji je, osiguravši podršku pape Urbana II, pokrenuo pohod na Hrvatsku. Petar Svačić, čije je sjedište bilo u Kninu, je sa trupama krenuo na sjever kako bi mu se suprotstavio.

Relativno oskudni izvori navode da je do sudara dviju vojski došlo u travnju ili svibnju 1097. na istočnim obroncima planine Gvozd. Bitka je završila mađarskom pobjedom i pogibijom Petra Svačića, koji je tako u povijest ušao kao posljednji narodni (hrvatski) vladar Hrvatske. Koloman je nakon toga osvojio Hrvatsku te se godine 1102. u Biogradu i službeno okrunio za hrvatskih kraljeva.

Neposredne posljedice bitke su u 19. stoljeću postale predmetom polemike, odnosno različitog tumačenja od strane mađarske i hrvatske historiografije. Dok su mađarski izvori navodi kako je Koloman Hrvatsku jednostavno osvojio i učinio običnom provincijom mađarske države, dotle su hrvatski izvori navodili da bitka nije imala odlučujući karakter te da je Koloman vlast preuzeo tek nakon sporazuma sa vodećim hrvatskim plemićima (poznatim kao Pacta Conventa), kojim se obvezao poštovati dotadašnje hrvatske zakone i običaje, odnosno Hrvatskom vladati kao zasebnim (i kao takvim nezavisnim) kraljevstvom. Takvo je tumačenje kasnije bilo temelj doktrine o hrvatskom državnom pravu koje je značajno utjecalo na hrvatsku politku 19. i 20. stoljeća.

U svakom slučaju, bitka je ostavila traga na hrvatsku kulturu, prije svega što je Petru Svačiću, kao posljednjem vladaru, odata počast preimenovanjem Gvozda u Petrovu goru. Bitka na Gvozdu je kasnije evocirana u umjetničkim djelima kao što su slika Otona Ivekovića.