Bitka kod Mynydd Carna

Bitka kod Mynydd Carna se odigrala u Walesu 1081. godine između snaga deheubarthskog princa Rhys ap Tewdwra i prognanong gwyneddskog princa Gruffydd ap Cynana na jednoj, i snaga gwyneddskog princa Trahaearn ap Caradoga i gwentskog princa Caradog ap Gruffydda na drugoj strani. Predstavljala je jedan od mnogih, ali po posljedicama važan, okršaj u dinastijskim sukobima karakterističnih za Wales tadašnjeg doba.

Bitka kod Mynydd Carna
Datum 1081
Lokacija sjeverno od St David'sa
Ishod pobjeda Gruffydda i Rhysa
Sukobljene strane
Gruffydd ap Cynan,
Rhys ap Tewdwr
Trahaearn ap Caradog†,
Caradog ap Gruffydd
Žrtve i gubici
nepoznati, prema nekim izvorima mali nepoznati, ubijen velikih broj plemića

Do nje je došlo nakon što je Gruffydd, vrativši se iz progonstva u Irskoj nakon neuspjelog pokušaja preuzimanja Gwynedda šest godina ranije, sklopio savez sa Rhysom čije je kraljevstvo napao Caradog. Na taj je savez Caradog reagirao sklopivši savez sa Trahaernom, a njegovoj vojsci su priključili i normanski najamnici naoružani arbaletima (samostrijelima). Dvije vojske su se srele oko dan marša sjeverno od velškog duhovnog središta St Davids. Dok je Rhys mislio odmoriti svoje trupe i napasti sljedećeg jutra, Gruffydd je inzistirao da se napadne odmah; na kraju je Gruffydd prevagnuo te je napad izvršen. U njemu su poginuli Caradog, Trahaearn i Meilir ap Rhiwalion, vladar države Powys. Gruffydd je tako mogao zavladati Gwyneddom, a Rhys nesmetano vladati Deheubarthom.

Njihovu pobjedu je, međutim, iste godine iskoristio engleski kralj William Osvajač. Smatrajući da je Wales nakon masovne pogibije svog plemstva oslabljen, sa svojom pratnjom je ušao u Wales, navodno da bi hodočastio svetištu Svetog Davida, a zapravo da demonstrira silu. Nije mu pružen nikakav otpor, a Rhys je otada počeo plaćati godišnji danak. Iako je Gruffydd nešto kasnije počeo pružati otpor normanskim osvajačima, veliki dijelovi Walesa su nakon bitke pali pod englesku vlast.

IzvoriUredi

LiteraturaUredi