Bitka kod Mas Deua

Bitka kod Mas Deua (šp. Batalla de Mas Deu), ponekad navođena i kao Bitka kod Mas d'Eaua (fr. Bataille de Mas d'Eu), se odigrala od 17. do 19. maja 1793. godine između španskih snaga pod generalom Antoniom Ricardosom na jednoj, i francuskih republikanskih snaga pod generalom Louzis-Cahrelsom de Flersom na drugoj strani, te je predstavljala prvi značajniji okršaj Pirinejskog rata, odnosno na južnom bojištu Rata Prve koalicije.

Battle kod Mas Deua
Deo Pirinejskog rata
Rata Prve koalicije

Kapelica u sjedištu Kapetanije Mas Deu
Vrijeme:17–19. maj 1793
Mjesto:Trouillas, Pyrénées-Orientales, France
Rezultat: španska pobjeda
Sukobljene strane
Francuska Republika Francuska Španija Kraljevina Španija
Komandanti i vođe
Francuska Louis-Charles de Flers Španija Antonio Ricardos
Snaga
5.300 7,000–15.000
Žrtve i gubici
430 preko 34

Do bitke je došlo nekoliko mjeseci nakon što je francuska revolucionarna vlada Kraljevini Španiji, svom višedecenijskom savezniku iz ideoloških razloga, ohrabrena dotadašnjim uspjesima protiv Austrijanaca i Prusa, objavila rat. Usprkso toga, francuske trupe na južnoj granici su početak sukoba dočekale potpuno nespremne, dijelom zbog revolucionarnog kaosa, a dijelom zbog značajnog slabijeg broja i kvalitete ljudstva, odnosno oficirskog kadra u odnosu na druga bojišta. To su Španci iskoristili kako bi na proljeće pokrenuli ofanzivu pod generalom Ricardosom, čiji je cilj prodrijeti u oblast Rousillona, koja je tradicionalno pripadala Španiji. 17. aprila su prilikom napredovanja španske snage na rijeci Tech u potpunosti razbile jedan francuski bataljon, a nakon čega je general Mathieu Henri Marchant de La Houlière, ostarjeli zapovjednik francuske Pirinejske armije 30. aprila počinio samoubistvo.

Francuske snage na Pirinejima su nakon toga podijeljena na Zapadnopirinejsku i Istočnopirinejsku armiju, pri čemu je potonju preuzeo mladi i energični de Flers. Njegove snage, koje su pojačali kontingenti dovučeni sa italijanske granice, su zauzeli utvrđeni logor na mjestu nekadašnjeg templarskog zamka Mansus Dei. De Flers je planirao izvesti komplicirani napad na Špance, iako je raspolagao sa značajno manjim efektivima u ljudstvu. Ricardos je, pak, koristeći tu nadmoć u ljudstvu, 16. maja otpočeo operacije poslavši dio svojih snaga na sjever da zauzmu selo Thuir i tako zatvore dio odstupnice francuskim snagama na sjeveru. Sljedeći je dan Ricardos nastojao Francuze natjerati na povlačenje artiljerijskim bombardiranjem zamka, ali su oni, zaštićeni utvrdom, ostali na svojim položajima. Ricarods je opći napad naredio 18. maja; Francuzi su pružali otpor, ali su Španci isto tako uspješno odbili njihove pokušaje kontranapada; borba se nastavila do duboko u noć, kada je postalo jasno da su francuske linije previše rastegnute i da će španska nadmoć u ljudstvu doći do izražaja. Incident u kome su neiskusne francuske snage tokom noći pucale jedni na druge je doveo do panike u njihovim redovima, a potom do kaotičnog povlačenja prema Peripgnanu, gdje se panika proširila i na lokalno stanovništvo.

Ricardos je, međutim, odbio priliku da de Flersu zada odlučujući udarac. Umjesto toga je, u nastojanju da osigura komunikacijske linije preko teško prohodnih planina, svoje snage okrenuo na jug prema francuskom garnizonu u tvrđavi Bellegarde, koga će staviti pod opsadu. On se predao tek 24. juna, omogućivši de Flersu da konsolidira svoju vojsku i sa njom nanese Špancima poraz u bitci kod Perpignana.

Literatura uredi