Bitka kod Fitjara
Bitka kod Fitjara (norveški: Slaget ved Fitjar på Stord) se odigrala 961. u Norveškoj (područje današnjih općina Fitjar i Stord u okrugu Hordaland)[1] između vojske kralja Haakona I na jednoj, i pobunjenika na čelu sa Haraldom Sivim plaštem i njegova dva brata - Gamleom Eriksssonom i Sigurdom Slevom - na drugoj strana. Braća su bili sinovi prethodnog kralja Erika Krvave sjekire koji su godinama pokušali svrgnuti Haakona, koji im je bio svrgnuo oca. Godine 961. su se iskrcali u Hordalandu i uspjeli iznenaditi Haakona. Došlo je do žestoke borbe u kojoj su na kraju poraženi, ali je Haakon bio smrtno ranjen. Haakon je pred smrt svoje podanike pozvao da priznaju Haralda, kao najstarijeg sina, za kralja, te tako izbjegnu dalje krvoproliće.
Bitka je poslužila kao inspiracija za znamenitu pjesmu Hákonarmál u kojoj je poganski pjesnik Eyvindr skáldaspillir Haakona opisao kao hrabrog ratnika koji, usprkos toga što se pokrstio, zaslužuje ulazak u Valhallu.