Bitka kod Breitenfelda (1631)

(Preusmjereno sa stranice Bitka kod Brajtenfelda (1631))

Bitka kod Brajtenfelda odigrala se 17. septembra 1631. godine između Protestantske unije (Švedska i Saksonija) i Katoličke lige (Sveto rimsko carstvo, Kraljevina Ugarska). Bitka je deo Tridesetogodišnjeg rata i završena pobedom Švedske i protestanata.

Prva bitka kod Breitenfelda
Deo Tridesetogodišnjeg rata
Vrijeme:17. septembar 1631 (po gregorijanskom kalendaru)[α 1]
7. septembar 1631 (po julijanskom kalendaru [α 1]
Mjesto:Breitenfeld[α 2], Elektorat Saksonija
(danas dio Leipziga, Saksonija, Germany)
51°24′N 12°20′E / 51.400°N 12.333°E / 51.400; 12.333
Rezultat: odlučujuća švedska pobjeda
Sukobljene strane
Švedska Švedska
Elektorat Saksonija

 Sveto Rimsko Carstvo

Komandanti i vođe
Švedska Gustav Adolf
Švedska Gustav Horn
Švedska Johan Banér
Švedska Robert Munro
Johann Georg I
Hans Georg von Arnim-Boitzenburg
grof od Tillyja
Gottfried zu Pappenheim
Snaga

23.000 Šveđana
18.300 Saksonaca

28.750 ljudi na Breitenfield[1]

  • 11.319 mušketira
  • 4.812 kopljanika
  • 8.700 konjanika
  • 3.928 oficira
35.000 ljudi
Žrtve i gubici
5.550:
3550 mrtvih Šveđana
2000 Saxons mrtvih Saksonaca

27.000:
7600 mrtvih
6000 zarobljenih
3000 ranjenih
3400 ranjenih

(uključujući 4000 dezertera kao i 3000 zarobljenih prilikom gonjenja kod Merseburga)

Bitka uredi

Šveđane i Saksonce predvodio je Gustav II Adolf, a Katolike Johan Tili. Snage su bile prilično izjednačene; saveznici su imali oko 39 000 ljudi, a Tili 36 000 od čega 11 000 konjanika. U artiljeriji su saveznici bili znatno jači: 75 prema 26 oruđa. Švedske trupe bile su bolje od carskih, a ove od saksonskih.

U prvoj fazi bitke carevci su razbili Saksonce, koji su se nalazili na levom krilu savezničkog rasporeda. Porazu Saksonaca znatnosu doprineli laki konjanici iz Hrvatske. Poraz Saksonaca doveo je Šveđane u krizu koju su ipak pretvorili u pobedu, zahvaljujući kvalitetu svoje vojske, njenoj vatrenoj moći, manevarskoj sposobnosti, a i celishodno raščlanjenom borbenom poretku koji je omogućavao sadejstvo vatre i pokreta konjice i pešadije. Bio je to prvi sudar između dinamične i elastične švedske taktike i glomazne španske, čiji je glavni izraz bio masovni udar pešadije. Carevci su izgubili oko 18 000 ljudi, od toga 10.000 poginulih; Šveđani samo 100, a Saksonci nešto više.

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. 1,0 1,1 7. septembar se navodio u protestantskim zemljama, koje još nisu bile uvele gregorijanski kalendar, po kome se bitka odigrala 17. septembra 1631.
  2. Bitka se odigrala na raskršću između sela Breitenfeld 51°24′N 12°20′E / 51.400°N 12.333°E / 51.400; 12.333, Podelwitz 51°24′N 12°23′E / 51.400°N 12.383°E / 51.400; 12.383 i Seehausen 51°24′N 12°25′E / 51.400°N 12.417°E / 51.400; 12.417

Izvori uredi

Literatura uredi