Bitka kod Akvilonije

Bitka kod Akvilonije se godine 293. pne. za vrijeme trećeg samnitog rata vodila kraj današnjeg grada Aquilonia u južnoj italijanskoj regiji Campania, a u njoj su rimske snage pod konzulima Lucijem Papirijem Kurzorom i Spurijem Karvilijem Maksimom odnijele pobjedu nad Samnitima.

Bitka kod Akvilonije
Segment trećeg samnitskog rata
Datum 293. pne.
Lokacija Aquilonia, Italija
Ishod rimska pobjeda
Sukobljene strane
Rimska Republika Samnium

Samniti su, prema Titu Liviju, pred bitku imali veliku nestašicu ljudstva te su u Akviloniju pozvali sve muškarce Samnimuma koji su se morali pred božanstvima zakleti na službu u vojsci. Ako bi bilo tko od njih to odbio, ubili bi ga i ostavili na oltaru kao upozorenje svima ostalima.

Livije također navodi[1] kako je pred bitku u rimskom logoru hranjitelj svetih pilića (pullarius) pogrešno dao povoljno znamenje, a što je značilo da će znamenje zapravo biti loše. Kada je o tome obaviješten konzul Papirije, on je izjavio da se znamenje odnosi samo na pullariusa te ga je pred bitku stavio ispred redova rimske vojske. Kada je pullariusa pogodilo koplje, to je Papirije protumačio kao ispunjenje proročanstva.

Tokom same bitke se samnitska linija držala, sve dok zbog oblaka prašine, izazvane manevrima Papirijeve pomoćne konjice, Samniti nisu postali uvjereni kako Papiriju u pomoć dolazi druga rimska vojska pod Karvilijevem (koja je u to vrijeme opsjedala jedan samnitski grad). Tada je njihov centar popustio, te su se Samniti počeli povlačiti u neredu.

Samnitska vojska je utočište našla u logoru i u Akvoliniji. Logor su Rimljani brzo zauzeli, ali se grad duže opirao. Kada je nakon opsade pao, većina branitelja je pobijena, a stanovništvo prodano u roblje. Kao plijen je, po Liviju, pronađeno toliko srebra i zlata, da su se mogle ukrasiti ne samo sve javne zgrade u Rimu, nego i u rimskim kolonijama.

Konzulu Papiriju je priređen trijumf te sedam dana praznika u čast pobjede.

Izvori uredi

  1. Ab Urbe Condita, 10.40