Otvori glavni meni


Biskupija je selo na jugu Kosova polja središte Općine Biskupija, smještena 5 km južno od Knina.

Biskupija
Biskupija is located in Hrvatska
Biskupija
Biskupija
Biskupija na karti Hrvatske
Županija Šibensko-kninska
Općina/Grad Biskupija
Geografske koordinate
 - z. š. 44.01 N
 - z. d. 16.24 E

Zemljopisni položajUredi

Nalazi se na 44° 0' 41" sjeverne zemljopisne širine i 16° 14' 14" istočne zemljopisne dužine.

Upravna organizacijaUredi

Sjedište je istoimene općine.

StanovništvoUredi

2011. je u Biskupiji živjelo 406 stanovnika.[1] Biskupija je u kninskoj okolici bilo pred Domovinski rat jedno od naselja sa značajnijom koncentracijom Hrvata. Za balvan-revolucije i za samog Domovinskog rata, mjesni Hrvati su završili u progonstvu.

Danas u Biskupiji živi zajednica izgnanih Hrvata iz BiH, u uvjetima drukčijih od onih u kojima žive ostali mještani - žive bez priključka na vodovodnu mrežu.[2]

Povijest i kulturaUredi

Selo je bilo središnjim mjesto vlasti, crkve i kulture u starohrvatskoj državi. U to vrijeme se ovo naselje zvalo Pet crkava na Kosovu. Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina, u 27. poglavlju govori kako su hrvatskog kralja Zvonimira ubilo na skupštini sazvanoj "u petih crikvah u Kosovi", današnjem selu Biskupiji.[3] Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su Crkvina (Zvonimirova zadužbina, trobrodna bazilika sv. Marije koju je dao izgraditi), Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica. Poznato je po nalazima iz starohrvatskog doba. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i sv. Cecilije.

U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, stolovao je biskup Kraljevine Hrvatske, od samog osnutka biskupije (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i hrvatskim biskupom), 1040. sve do ukidanja biskupije 1493. . U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u 1050. godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.

Tu crkvu su bili svojim djelima ukrasili i hrvatski umjetnici Ivan Meštrović i Jozo Kljaković. Iste su velikosrpski ekstremisti uništili, kao dio ideologije uništavanja svega katoličkog u koje su poistovjećivali sa hrvatstvom. Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995..

Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom hodočašća u zadnje rujanske nedjelje, za blagdana Imena Marijina. O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik Tonći Tadić, predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park. [4]

IzvoriUredi

  1. Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
  2. Slobodna Dalmacija Voda "zamutila" odnose, 28. kolovoza 2003.
  3. Ivan Mužić Hrv. povijest 9. stoljeća (*.pdf datoteka, 1MB veličine)
  4. Vjesnik Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005.

Vanjske povezniceUredi