Biološki list je pola stoljeća (1953 - 2004.) bio glasilo Biološkog društva Bosne i Hercegovine. Na inicijativu prof. dr. Stjepana Urbana, osnovan je i registriran časopis pod naslovom Biološki list, a prvi broj se pojavio januara 1953. U impresumu je pisalo:

„ Biološki list izdaje Biološko društvo BiH sa ciljem da kod naših đaka srednjih škola razvija što veće interesovanje za proučavanje prirodnih pojava u živom svijetu. Biološki list donosi u svakom broju zanimljive članke i slike iz života biljaka i životinja, novosti iz nauke, pitanja i odgovore, vijesti iz prirode i obavještenja iz naučnog svijeta; zatim: uputstva za samostalni biološki rad učenika i prikaze knjiga napisanih za biološki podmladak“.

[1]

Svi navedeni ciljevi i zadaci Biološkog lista od njegovog prvog do posljednjeg broja trajno su realizirani za dobrobit učenika osnovnih i srednjih škola, ali isto tako njihovih nastavnika i uopće ljubitelja prirode. Shodno navedenom autori radova koji su objavljivani u svakom broju časopisa bili su prvenstveno biolozi, asistenti i nastavnici, koji su bili uposlenici Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ali i drugih fakulteta kako u zemlji tako i u inozemstvu, biolozi i stručnjaci Zemaljskog muzeja BiH, raznih instituta, također, najizrasliji nastavnici u školama i dr.

Urednički kolegij ili Redakcijski odbor Biološkog lista sačinjavali su univerzitetski, srednjoškolski i osnovnoškolski nastavnici. Na čelu je bio Glavni i odgovorni urednik koji je tijesno surađivao s redakcijskim kolegijem. Važno je naglasiti da je rad Uredništva bio zahtijevan i odgovoran, kako u pogledu odabira kvalitetnih priloga tako i u pogledu poštivanja rokova redovitog tiskanja, a posebano je bio ozbiljan rad na dobroj organizaciji distribucije časopisa u učeničkoj populaciji. U polustoljetnom trajanju Biološkog lista relativno mali broj glavnih i odgovornih urednika se smjenjivao. Prva urednica je bila Lenka Kaluđerčić, prof. (u periodu 1953. do 1958.), nakon nje ovu funkciju prihvaćaju nastavnici Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta, prvo, dr. Tonko Šoljan (1958. – 1971.), zatim, od 1971. do 1979. godine ovu dužnost prihvaća dr. Vojislav Pavlović, a njegov nasljednik je dr. Petar Grgić (1980. – 1989.). Septembarsko-oktobarski broj 1989. godine uređuje dr. Dubravka Šoljan i ostale brojeve do 1998. godine, s tim da su u ratnom periodu štampana samo četiri broja tj. po jedan broj godišnje. Školske 1988./1989. godine uloga glavne urednice povjerena je dr. Narcisi Guzina koja zajedno s uredničkim kolegijem priređuje sve brojeve do posljednjeg koji se pojavio školske godine 2003./2004., upravo kada je Biološki list u decembru s jubilarnim brojem proslavio 50 godina izlaženja.

Punih 16 godina Biološki list izlazio je svakog mjeseca izuzev jula i augusta, a u daljem periodu pojavljivao se u dvobrojevima tj. svaki drugi mjesec. Tiraž časopisa se mijenjao s tim da je na početku njegovog izlaženja bio 5000 primjeraka, a kasnije je dosegao čak 15000 primjeraka, a tokom rata značajno manje svega 3500. Distribucija časopisa se odvijala putem povjerenika u školama u Bosni i Hercegovini, ali i izvan njenih granica. Finansiran je najviše samostalno, mada nije povremeno izostala pomoć PMF-a, Ministarstva obrazovanja i dr., a tokom rata niz humanitarnih organizacija.

Posebnu vrijednost Biološkog lista, a i specifičnost u odnosu na druge časopise sličnog profila, bila je stalna rubrika „Đački radovi“ u kojoj su objavljivani originalni tekstualni i ilustrativni radovi đaka. Njihv odziv je bio vrlo velik i ponekada je Uredništvu bilo teško odabrati među vrlo kvalitetnim radovima one koje će objaviti, jer je prostor u časopisu bio ograničen. Komunikacija s učenicima je bila stalna i preko bioloških pitanja koja su oni često postavljali. Na ta pitanja dobivali su odgovore u posebnim rubrikama.

Nakon kontinuiranog izlaženja Biološkog lista punih 50 godina, bez prestanka čak i tokom proteklog rata, nažalost, ovaj eminentni časopis prestao je dolaziti u škole bosanskohercegovačkih učenika.

Period pred agresiju na BiH i do 2004., Biološki list je preživio, prije svega, zahvaljujući izuzetnim animatorskim i stvaralačkim sposobnostima prof. dr. Dubravke Šoljan. Nadamo se da će njegov osnivač Biološko društvo BiH, u prvom redu, biti ponovo zainteresiran za objavljivanje Biološkog lista u skorijoj budućnosti, možda, u elektronskoj formi koja je primjerena vremenu i prihvatu učeničke populacije.[1]

Povezano uredi

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 Hadžiselimović R., Kalabušić S., ur. (2016). Prvih 56 godina - Monografija PMF UNSA. Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. ISBN 978-9958-592-84-3.