Bijelo more (ruski: Белое море, finski: Vienanmeri), zaljev je Sjevernog ledenog mora i nalazi se između poluotoka Kola na sjeveru i poluotoka Kanin na sjeveroistoku. U cjelosti pripada teritoriji Rusije, Republika Karelija. Površina mu je oko 95 000 km2.

Zemljopisni položaj Bijelog mora

Bjelomorsko-baltičkim kanalom je povezan s Baltičkim morem.[1]

Hidrografija uredi

Najveći zaljevi su Kandalakšanski, Oneški, Dvinski i Mezenski. Uz nekoliko manjih otoka najznačajniji su Solovetcki otoci. Prosječna dubina mora je 67 m dok je najveća dubina od 340 m izmjerena u Kandalakšanskom zaljevu. Temperatura Bijelog mora je vrlo niska. Vrlo brzi prijelaz između ljeta i zime odražava se i na toplinskim odnosima voda. Srednja temperatura u siječnju iznosi od -10 C° do -13° C dok su u srpnju temperature od 8 °C do 15 °C.

Petroglifi na Onjega jezeru i Bijelom moru
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Rusija
Registriran:2021.
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Svjetska baština uredi

Pored Bijelog mora, u okrugu Belomorski, nalazi se jedno od najvećih nalazišta sa petroglifima u Evropi koji dokumentuju neolitsku kulturu u Fenoskandiji. Zajedno sa petroglifima na obalama Onjega jezera proglašeni su za svjetsku baštinu[2]

Lokalitet sadrži 3.411 figura raspoređenih u 11 grupa.[3] Petroglifi Bijelog mora uglavnom se sastoje od rezbarija koje prikazuju scene lova i jedrenja, uključujući njihovu pripadajuću opremu, kao i životinjske i ljudske otiske. Pokazuju značajne umjetničke kvalitete i svjedoče o stvaralaštvu kamenog doba. Petroglifi su povezani sa ostalim arheološkim nalazištima kao što su ostaci naselja i groblja.[4]

U glavnom gradu Karelije, Petrozavodsku, nalazi se nacionalni muzej Karelije sa posebnim odjelom u kojem je kamenje sa originalnim potroglifima i opisom.

Izvori uredi