Bijelci (leptiri)

Bijelci (Pieridae) porodica su bijelih ili žutih danjih leptira sa krilima promjera 3 do 6,5 cm. Pri mirovanju krila drže sklopljena i uzdignuta uvis. Donja strana krila je neuglednije boje sa sitnim crnim pjegama. Gusjenice su im slabo dlakave i često vrlo štetne u vrtovima i voćnjacima. Kukuljica je pasanica bez zapretka.

Bijelci
{{{slika_opis}}}
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Red: Lepidoptera
Podred: Ditrysia
Natporodica: Papilionoidea
Porodica: Pieridae
Duponchel, 1835.
Raznolikost
76 rodova
1 051 vrsta

Vrste uredi

Najpoznatije vrste su dobile imena prema biljkama kojima se hrane njihove gusjenice: glogov bijelac (Aporia crataegi) hrani se voćkama, kupusni bijelac (Pieris brassicae) kupusom, keljom i cvjetačom, repičin bijelac (Artogeia napi), gorušičin bijelac ili livadni bjelčić (Leptidea sinapis), djetelinska zlatna osmica (Colias alfacariensis), zorica (Anthocharis cardamines), a obični žućak (Gonopteryx rhamni) prvi je proljetni leptir.[1][2][3]

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2000.
  2. Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. ISBN 86-361-0709-1.
  3. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8