Bibliotečna klasifikacija
Knjižnična klasifikacija, sistem kodiranja i organiziranja knjižničarske građe prema temi, te dodjeljivanja signature, tj. aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz knjižničnog fonda određuje jedna ili više klasifikacijskih (stručnih) oznaka, koji kazuju 'o čemu se radi‘.
Uloga uredi
Danas ona predstavlja temeljno pomagalo u organizaciji zabilježenog znanja. Njene uloge u knjižnicama su olakšanje pronalaska građe, te prikaz lokacije građe u knjižnici, a za njeno sastavljane zadužen je katalogizator knjižnice. Knjižnična klasifikacija do 19. stoljeća koristi se samo za slaganje predmetnog kataloga, a tek od 20. stoljeća, kada knjižnice postaju otvorene za javnost, po njoj se počinju slagati knjige po policama. U slučaju vrlo male zbirke, koristi se samo za lociranje građe, te se ne koriste komplicirane predmetne klasifikacije, već se građa dijeli u par opširnijih grupa. Ovakav način organizacije građe naziva se ˝mark and park˝ metoda.
Podjele uredi
Knjižnične klasifikacije mogu se dijeliti na temelju svrhe i funkcionalnosti.
Po svrsi ih dijelimo na:
- općenite – pokriva sve teme (npr. DDC & LCC)
- specifične – npr. British classification of music
- nacionalne – stvorene za određenu državu (npr. SAB)
Po funkcionalnosti ih dijelimo na:
- nabrajajuće – stvaraju abecednu listu tema, te dodjeljuje brojeve svakoj temi abecedne liste
- hijerarhijske – teme dijeli hijerarhijski, od najopćenite do najspecifičnije
- analitičko-sintetičke – dijele teme u međusobno isključive grupe
Usporedba uredi
Usporedba knjižničnih klasifikacija vrši se na temelju idućih svojstava:
- tip zapisa – zapis može biti čist ( sastoji se samo od npr. znamenaka) ili mješovit (abeceda i znamenke ili simboli)
- izražajnost – veza između pojma i strukture
- podržavanje mnemotehnike – npr. DDC 598.0944 ptice u Francuskoj 598 ptice, 09 kod države, 44 Francuska
- ˝gostoljubivost˝ - stupanj do kojeg je klasifikacija sposobna prihvatiti nove teme
- sažetost – duljina zapisa
- brzina ažuriranja – najbolje klasifikacije stalno se preispituju i unaprjeđuju
- dosljednost
- jednostavnost
Najčešće klasifikacije engleskog govornog područja uredi
Bliss bibliographic classification (BBC)
Autor ove klasifikacije je Henry E. Bliss i izdana je od 1940. do 1953. u četiri sveska. Novija verzija, BC2 koristi se od 1977. Temelji se na alternativnoj lokaciji, što znači da jedna knjiga unutar knjižnice može imati više lokacija, ali se drži uvijek na istoj, koja je unaprijed dogovorena. Označavanje je kratko i sažeto, te se znanje organizira prema akademskoj stručnosti. Na policama bi se građa trebala postepeno nizati od teme do teme, po prirodnoj srodnosti.
Deweyjeva decimalna klasifikacija (DDC)
Nastala je 1876., a autor je Melvil Dewey. Danas je ova klasifikacija brend u vlasništvu Online computer and library centra u Dublinu, Ohio. Sastoji se od 10 glavnih grupa, koje se zatim dalje dijele na 10 sektora, pa na još 10 sekcija.
Glavne grupe:
- 000 informatika, informacije, općenito
- 100 filozofija i psihologija
- 200 religija
- 300 društvene znanosti
- 400 jezik
- 500 znanost
- 600 tehnologija
- 700 umjetnost i rekreacija
- 800 književnost
- 900 povijest i geografija
Klasifikacija Kongresne knjižnice (LCC)
Počeo ju je sastavljati Herbert Putnam 1897. Ova je klasifikacija nastala u sklopu Kongresne knjižnice i u početku je bila namijenjena samo za potrebe te knjižnice.
Glavne grupe:
- A općenito
- B filozofija, psihologija, religija
- C pomoćne znanosti povijesti
- D opća povijest i povijest starog svijeta
- E povijest Amerike
- F povijest Amerike
- G geografija, antropologija, rekreacija
- H društvene znanosti
- J političke znanosti
- K pravo
- L obrazovanje
- M glazba i knjige o glazbi
- N lijepe umjetnosti
- P jezik i književnost
- Q znanost
- R medicina
- S agrokultura
- T tehnologija
- U vojska
- V pomorstvo
- Z bibliografije, knjižničarstvo, informacijski izvori
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC/UDK)
Autori Paul Otlet i Henri la Fontaine sastavili su je krajem 19. stoljeća. Ona se najčešće koristi u hrvatskim knjižnicama, a u svijetu je često susrećemo u specijaliziranim knjižnicama. U ovoj klasifikaciji se koristi mješoviti tip zapisa, tj. koriste se znamenke i simboli.
Neki simboli klasifikacije:
- + dopuna 59+636 zoologija i uzgoj životinja
- / proširenje 592/599 sistematska zoologija
- : odnos 17:7 odnos etike i umjetnosti
- = jezik =20 na engleskom; 59=20 zoologija na engleskom
Glavne grupe:
- 0 općenito, informatika, informacijske znanosti
- 1 filozofija, psihologija
- 2 religija, teologija
- 3 društvene znanosti, statistika, politika, vlada, ekonomija, pravo, vojska
- 4 slobodna
- 5 prirodne znanosti, matematika
- 6 primijenjene znanosti, medicina, tehnologija
- 7 umjetnost, rekreacija, zabava, glazba, sport
- 8 jezik, lingvistika, književnost
- 9 geografija, povijest, bibliografije