Wikipedija

Bertold Eisner

Bertold Eisner (Korolówka, Austro-Ugarska, 1875 - Zagreb, 27. juli 1956), istaknuti jugoslavenski pravnik i profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Bertold Eisner
Rođenje1875.
Korolówka, Austro-Ugarska
Smrt27. juli 1956. (dob 81)
Zagreb, FNR Jugoslavija
PočivališteMirogoj, Zagreb
NacionalnostJugoslaven
EtnicitetŽidov
DržavljanstvoFNR Jugoslavija
Suprug/aJozefina Eisner

Biografija uredi

Dr. Bertold Eisner je rođen 1875 godine u selu Korolówka u Galiciji. Srednju školu je pohađao u gradu Černovice (danas dio Češke Republike), gdje je isto tako završio Pravni fakultet i 1899 bio promoviran u doktora prava. Nakon studija radio je kao sudski vježbenik pri kotarskom sudu u Beču. Polovinom 1900 godine dr. Eisner se zbog materijalnih poteškoća preselio u Bosnu i Hercegovinu (BiH). U BiH je službovao na sudovima u Travniku, Jajcu, Prijedoru i Ključu. 1905 postao je referent u pravosudnom odjelu Zemaljske vlade BiH u Sarajevu, gdje je ostao raditi do 1924 godine. Iste godine bio je pozvan na rad u Ministarstvo pravde Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beograd, no već početkom 1925 je na vlastiti zahtjev bio razriješen dužnosti te se vratio u Sarajevo. U Sarajevu je preuzeo funkciju predsjednika građanskog senata Vrhovnog suda. Krajem 1928 godine dr. Eisner je opet bio pozvan na rad u Ministarstvo pravde u Beograd u svojstvu načelnika zakonodavnog odjeljenja. Od 1924 do 1933 Bertold je sudjelovao u pisanju brojnih zakona Kraljevine Jugoslavije. 1933 godine preselio se u Zagreb, te dobio zaposlenje na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na fakultetu je kao redoviti profesor predavao predmete pandektno i međunarodno privatno pravo. Tijekom Drugog svjetsko rata tj. uspostavom Nezavisne Države Hrvatske (NDH) dr. Eisner je kao Židov zatražio arijska prava, no nije poznato da li ih je dobio. Po nalogu iz Ureda poglavnika od 31. 12. 1941 bio je izuzet od rasnih mjera protiv Židova "s obzirom na činjenicu da će mu možda biti podijeljene dozvole boravka i rada", te zbog toga nije bio upisan u Kartoteku židovskog znaka. U siječnju 1943 godine dr. Eisner je bio umirovljen u poslijednjem prisilnom valu umirovljenja židovskih profesora na Sveučilištu u Zagrebu. Odmah po završetku rata vratio se na fakultet gdje je ostao raditi sve do mirovine 1955 godine. U FNR Jugoslaviji radio je kao referent i član komisija na izradi niza značajnih prijedloga NR Hrvatske dajući svoje vrijedne i dragocijene primjedbe. Nadzirao je sve značajnije zakonske nacrte, posebice one s područja građanskog prava, a neke je i sam napisao. Dr. Eisner je objavio veliki broj članaka, debata, književnih kritika i izlaganja. Njegova sfera interesa bilo je građansko pravo, no bavio se također i obiteljskim, međunarodnim, trgovačkim, autorskim i rimskim pravom. Ukupno je objavio 60 znanstvenih radova. Njegovo najznačajnije djelo je "Međunarodno privatno pravo", objavljeno 1953 i 1956 godine. Dao je također znatan doprinos u legislativi. Sudjelovao je u brojnim konferencijama o pravu. Kao vrhunski znanstvenik, dr. Eisner je bio poštovan među kolegama, obožavateljima i studentima. Svu svoju imovinu ostavio je siromašnim studentima.[1][2] Dr. Bertold Eisner je umro 27. 7. 1956 u Zagrebu. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.[3]

Dijela uredi

  • Eisner, Bertold (1934). Privatno-pravni položaj žene po današnjem pravu Jugoslavije i njegovo uređenje u jedinstvenom Građanskom zakoniku za Jugoslaviju. Zagreb: Globus. 
  • Eisner, Bertold (1936) (Njemački). Das Eherecht im jugoslawischen Vorentwurf und im tscheckoslowakischen Entwurf eines bürgerlichen Gesetzbuches: eine vergleichende Betrachtung als Beitrag zur Würdigung dieser Entwürfe. Ljubljana: Jugoslovanska tiskarna. 
  • Eisner, Bertold (1937). Kako da se u novom građanskom zakoniku uredi pravni položaj vanbračne djece. Beograd: Privrednik. 
  • Eisner, Bertold; Pliverić, Mladen (1937). Mišljenja o predosnovi Građanskog zakonika za Kraljevniu Jugoslaviju. Zagreb: Pravničko društvo. 
  • Eisner, Bertold (1951). Međunarodna plaćanja u materijalnom i međunarodnom privatnom pravu kapitalističkih država. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 
  • Eisner, Bertold; Horvat, Marijan (1948). Rimsko pravo. Zagreb: Nakladni zavod NR Hrvatske. 
  • Eisner, Bertold (1950). Porodično pravo. Zagreb: Nakladni zavod NR Hrvatske. 
  • Eisner, Bertold (1956). Međunarodno privatno pravo. Zagreb: Školska knjiga. 

Reference uredi

  1. ↑ Zagreb, moj grad; Dunja Pastović; Zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti, Dr. Bertold Eisner; Studeni 2007., broj 8; str. 20.
  2. ↑ Ivo Goldstein, 2001, str. 146
  3. ↑ Gradska groblja Zagreb: Bertold Eisner, Mirogoj RKT-61-I-143

Literatura uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bertold_Eisner&oldid=41817930