Otvori glavni meni
Bela Krleža
glumica
Biografske informacije
Rođenje Leposava Kangrga
23. oktobar 1896. (1896-10-23)
Senj, Austro-Ugarska
Smrt 23. april 1981. (dob: 84)
Zagreb, SR Hrvatska, SFRJ
Supružnik Miroslav Krleža
Profesionalne informacije
Zanimanje glumica

Bela Krleža (djevojačko ime Leposava Kangrga) (Senj, 26. listopada 1896.Zagreb, 23. travnja 1981.), hrvatska kazališna glumica.

ŽivotopisUredi

Leposava Kangrga, hrvatska kazališna glumica poznatija kao Bela Krleža, rođena je u Senju 26. listopada 1896.[1] godine, u ličkoj obitelji srpskog porijekla.[2] Bela je kao jedinica bila izrazito vezana za obitelji svojih djedova. Otac Milan, seljačkog podrijetla, bio je poštanski službenik, a majka Katarina kći otočačkog trgovca Vuksana.[2] Zajedno s roditeljima preselila se 1903. iz Senja u Zagreb, gdje je i maturirala.[2] U Sveučilišnoj knjižnici radila je jednu školsku godinu (1920./21.).[2] Glumica je privatno učila glumu, te je 1929. godine primljena u zagrebački HNK, gdje je debitirala u praizvedbi drame "Gospoda Glembajevi" u ulozi barunice Castelli. Autor te drame bio je njen suprug, cijenjeni hrvatski književnik Miroslav Krleža. Osim barunice Castelli, oživjela je i Krležine likove Laure Lenbach i Madlen Petrovne u "U agoniji", Melite i Klare u "Ledi", te Livije Ancile i Klare Anite u "Areteju".

Ostvarila je i zapažene uloge u Nušićevim i Držićevim komedijama, kao i u dramama Ibsena, Tolstoja i Gorkog. Nastupala je i kao gospođa Erline u "Lepezi lady Windermere" Oscara Wildea i kao Kitty Warren u "Zanatu gospođe Warren" Shawa.

Supruga je upoznala 1910. godine u Zagrebu.[3] Umrla je 23. travnja 1981. u Zagrebu, te je sahranjena na Mirogoju. Na adresi Gvozd 23 gdje su živjeli Bela i Miroslav Krleža od 1952. godine, danas se nalazi njihov stan uređen kao izložbeni prostor koji je otvoren za posjetitelje.

IzvoriUredi

  1. Dara Janeković: Susreti s poviješću, Zagreb : Prometej, 2000., ISBN 953-6460-12-2, str. 316.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Enciklopedijski članak KRLEŽA, Bela, U: Velimir Visković, ur., Krležijana, sv. 1 : A – Lj, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 1993., ISBN 953-6036-11-8 (sv. 1), ISBN 953-6036-12-6 (cjelina), str. 502.
  3. Stanko Lasić: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Knj. 6. : Silazak s povijesne scene : 1982.–1990., Zagreb : Globus, 1993., ISBN 953-167-002-1, str. 402.

LiteraturaUredi