Behold a Pale Horse

Behold a Pale Horse (sh. Pogledam i vidim konja zelenka[2]) je američki crno-bijeli igrani film snimljen 1964. godine u režiji Freda Zinnemanna. Temelji se na romanu Killing a Mouse on Sunday Emerica Pressburgera, koja je, pak, bila inspirirana istinitim događajima vezanim uz katalonskog anarhističkog militanta Francesca Sabatéa Lloparta. Naslovni lik, koga tumači Gregory Peck, je bivši republikanski borac u Španskom građanskom ratu koji je prebjegao u Francusku, ali odatle decenijama nakon završetka rata nastavlja izvoditi gerilske akcije protiv Francovog režima. Radnja prikazuje kako mu zapovjednik frankističke Civilne garde (koga glumi Anthony Quinn) priprema klopku koristeći to što mu je majka na samrti.

Behold a Pale Horse
RežijaFred Zinnemann
ProducentFred Zinnemann
Gregory Peck
ScenarioJP Miller
PredložakKilling a Mouse on Sunday; autor:
Emeric Pressburger
UlogeGregory Peck
Anthony Quinn
Omar Sharif
MuzikaMaurice Jarre
FotografijaJean Badal
MontažaWalter Thompson
DistribucijaColumbia Pictures
Datum(i) premijere
14. 8. 1964 (1964-08-14)
Trajanje118 min.
Zemlja Sjedinjene Države
Jezikengleski
Budžet3,9 mil. $
Bruto prihodproc. 3,000.000 $ (SAD i Kanada)[1]

Behold a Pale Horse je predstavljao jedan od prvih većih hollywoodskih projekata koji je, koristeći prestanak makartističke histerije, imao nešto eksplicitniji politički sadržaj ljevičarske orijentacije. Producenti su blisko surađivali sa anti-frankističkom emigracijom u Francuskoj, sa kojom ih je spojio američki ljevičarski aktivist Allard K. Lowenstein. Filmu je, pak, veliki publicitet dalo ne samo to što je glavnu ulogu tumačio popularni Peck (poznat po progresivnim stavovima), nego i to što su mu partneri bili Quinn i Omar Sharif (koji u filmu tumači lik katoličkog svećenika) koji su se bili proslavili u hvaljenom historijskom spektaklu Lawrence od Arabije. Film se uglavnom snimao na lokacijama na jugozapadu Francuske, s obzirom da je Francov režim odmah producentima stavio do znanja da im neće dozvoliti pristup u Španiji. Kako bi se mlađim gledateljima nastojala objasniti politička pozadina zapleta, na samom početku su ubačene snimke iz Mourir à Madrid, prethodne godine snimljenog francuskog dokumentarca o Španskom građanskom ratu.

Usprkos izuzetnog truda uloženog u promociju, Behold a Pale Horse je predstavljao komercijalni fijasko. Zinnemann je kasnije to tumačio time da je publika ili zaboravila ili bila premlada da se sjeća Španskog građanskog rata, odnosno uz njega vezanih ideoloških sukoba u svijetu; također je, pak, priznao i da mu je to jedan od lošijih filmova u karijeri. Sa takvim stavom se složio i Sharif, prozvavši ga "lošim filmom dobrog režisera". Posljedice po Columbia Pictures su, međutim, bile još gore od običnog komercijalnog promašaja, s obzirom da je Francov režim na nekoliko godina zabranio Columbiji korištenje španskih lokacija i studija, dovevši je tako u inferiorni položaj u odnosu na druge hollywoodske studije. Behold a Pale Horse je također postao i jedan od opskurnijih filmova svog vremena; tome je značajno doprinijelo i to što je njegova televizijska premijera u SAD 1966. godine bila skinuta sa programa, navodno na diplomatski pritisak Francove vlade, odnosno zbog nastojanja američkih vlasti da održe dobre odnose sa svojim hladnoratovskim saveznikom.

Uloge uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. "Big Rental Pictures of 1964", Variety, 6 January 1965 p 39.
  2. Izraz je posuđen iz biblijske Knjige otkrivenja 6:8

Vanjske veze uredi