Novorođenče
Pod pojmom novorođenče se podrazumijeva beba mlađa od mjesec dana. Infant je odojče, bespomoćno dete, koje još ne hoda i ne govori[1].
Masa uredi
Kada se beba rodi, tri najvažnije mjere su dužina, obim glave i masa[2].
Masa je jedan od glavnih pokazatelja bebinog zdravstvenog stanja pri rođenju, ali i stanja majke. Novorođenče je najčešće teško između tri i četiri kilograma a prosjek varira između 3,18 i 3,4 kilograma, po različitim istraživanjima[2]. Ukoliko masa bebe odstupa znatno ispod ovog opsega, moguće je da majka ima neku materičnu infekciju ili hromozomske abnormalnosti. Ako masa bebe odstupa znatno iznad ovog opsega, moguće je da majka ima dijabetes, neku bolest srca ili je i sama gojazna[2]. Jako male ili jako velike mase novorođenčeta (npr. ispod jednog kilograma ili preko šest kilograma) mogu predstavljati životnu opasnost za dijete i/ili majku.
Novorođenče nije u stanju da preživi samo; zbog toga je potrebno prvih nekoliko godina njegovog života posvetiti intenzivnu njegu za njegovo preživljavanje na bazi njegovih osnovnih potreba, navikavanje na moderne uslove života i prilagođavanje svakodnevnoj ljudskoj ishrani. Sve ovo čine njegovi roditelji, sa naglaskom na njegovu majku.
Dojenje (sisanje) uredi
Za novorođenče je naročito bitno da po svom rođenju jede hranu koja u potpunosti zadovoljava sve njegove nutricione potrebe. Zbog toga se novorođenče, gotovo bez izuzetka, uvijek hrani mlijekom svoje majke, koje je takvog sastava da u potpunosti odgovara datom djetetu. Iako dijete može da bude odhranjeno i mlijekom neke druge osobe ženskog pola, pa čak i mlijekom nekih životinja, ovo nije preporučljivo i izbjegava se kad god je to moguće. Dobro je da se dijete hrani mlijekom svoje majke dokle god je to moguće, jer ovo čini zdravije i jače dijete. Proces hranjenja majčinim mlijekom se zove dojenje ili sisanje.
U prvih deset dana života, beba najčešće izgubi do 10% svoje mase, jer joj je potrebno više hrane nego što želudac može da podnese. Nakon desetog dana stanje se stabilizuje i beba dobija oko 28 grama dnevno na masi[2].
Hodanje uredi
Novorođenče nije u stanju da hoda; dječije noge su slabe, kosti nisu očvrsle i novorođenče nikad ranije nije hodalo; zbog svega toga mu je potrebno, nakon početnog perioda, kada dovoljno ojača, davati snažnu podršku za ovo. Kada dijete konačno nauči da hoda, tj. načini svoj prvi korak, kaže se za ovo dijete da je prohodalo. Dijete obično prohoda u periodu između 9 i 15 mjeseci starosti[3]. Prije nego što prohodaju, bebe obično puzaju, mogu da stoje ili sjede uspravno, i nije problem ukoliko beba ne prohoda na vrijeme, jer se nerijetko dešava da prohodaju i u periodu između sedamnaestog i devetnaestog mjeseca.
Postoje i sprave, poput šetalica isl., koje pomažu djeci da prohodaju držeći se za njih a ipak imajući kontrolu kretanja, ali ih nije dobro previše koristiti jer se djeca vremenom isuviše oslanjaju na njih i ne nauče samostalno hodati na vrijeme[3].
Govor uredi
Novorođenče ne poznaje govor ljudi, niti ijedan drugi govor; zbog toga je potrebno učiti ga svakodnevno, intenzivno, dugi niz godina, dok se ne obuči da tečno i lako govori jezik ljudi. Najčešće je to jezik njegovih roditelja. Kada dijete konačno progovori, tj. izgovori prvu riječ svog jezika, a to je najčešće riječ "mama"[4] (treba da bude jasno izgovoreno), kaže se za ovo dijete da je progovorilo.
Za to vrijeme, djetetu je dobro da mu se što više čitaju priče, razgovara, naglašeno izgovaraju bitne riječi itd.
Novorođenče kod ljudi (naročito osoba ženskog pola) uvijek izaziva oduševljenje, zbog ljudskog urođenog nagona za produženje vrste, kao i zbog opšteprihvaćene predstave o djetetu kao o biću apsolutno nevinom, neiskvarenom i čistom na svaki način.
Izvori uredi
- ↑ Ivan Vidanović, Rečnik socijalnog rada
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 HyperTextBook, "Masa novorođenčeta"
- ↑ 3,0 3,1 Newborn Baby Zone Arhivirano 2021-06-24 na Wayback Machine-u, "Kako motorika pomaže bebi da prohoda"
- ↑ „Kabinet za glas, govor i slug "VeRa"”. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-29. Pristupljeno 2009-07-30.
Literatura uredi
- Simkin, Penny; Whalley, Janet; Keppler, Ann (1991). Pregnancy, Childbirth and the Newborn: The Complete Guide (Revised izd.). Meadowbook Press. ISBN 0-88166-177-5.
Vanjske veze uredi
- How Baby Sign Language Works – Early Communication For Infants Arhivirano 2015-05-13 na Wayback Machine-u
- American Academy of Pediatrics
- The impact of buggy orientation on parent-infant interaction and infant stress Arhivirano 2009-02-19 na Wayback Machine-u
- The World Health Report 2005 – Make Every Mother and Child
- Infant eyesight – University of Illinois