Bayon (kmerski: Prasat Bayon) je slavni kmerski hram u Angkoru, Kambodža. Izgrađen je u 12. i 13. vijeku kao službeni kraljevski hram mahajana budizma. Hram se nalazi u središtu grada Angkor Thoma koji je podigao kralj Jayavarman VII. (v. 11811219), a nakon njegove smrti je prilagođen potrebama hinduista i teravada budista.

Angkor
Svjetska baštinaUNESCO
 Kambodža
Registriran:1992. (16. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii, iv, vi
Ugroženost:1992–2004.
Referenca:UNESCO

Od 15. vijeka, kada Kmersko Carstvo osvojilo tajlandsko kraljevstvo Ajutaja, Angkor je napušten, pa su tako i Angkor Thom i Bayon u velikoj mjeri zaboravljeni. Iako je ovo područje bilo naseljeno i još uvijek se koristilo za poljoprivredu, većina građevina izvan hrama Angkor Wat, su obrasli u tropsku šumu. Krajem 19. vijeka probudio se interes evropskih naučnika u ovom dijelu Francuskog kolonijalnog carstva u Indokini (Francuska Indokina). Arheološki rad je bio prekinut zbog Prvog i Drugog svjetskog rata, te ratova u Kambodži i Vijetnami, uključujući i komunističku diktaturu Crvenih Kmera. Od kasnih 1980-ih, nakon završetka vladavine Crvenih Kmera i vijetnamske okupacije, Bayon je, poput ostalih hramova Angkora, u velikoj mjeri obnovljen uz sudjelovanje Međunarodnog koordinacijskog odbora (ICC) UNESCO-a, arheologa s Instituta Kambodžanske uprave za zaštitu i upravljanje Angkorom i regije Siem Reap (Apsara), francuski École Française d'Extrême-Orient, njemačkog Projekta očuvanja Apsara (GACP), FH Kölna i tima za čuvanje Angkora vlade Japana (JSA), ali i Svjetske fundacije za zaštitu spomenika (WMF) sa sjedištem u SAD-u.

Bayon se smatra primjerom "barokne kmerske arhitekture", za razliku od klasičnijeg stila hrama Angkor Wata.[1] Njegova najznamenitija odlika su masivna kamena lica uklopljena u mnoge tornjeve koji se poput piramide uzdižu iznad središnje terase[2] Hram je također poznat po dojmljivim nizovima bareljefa koji predstavljaju neobičnu mješavinu mitoloških, historijskih i svakodnevnih prizora.

Od 1992. godine Bayon je, kao dio Angkora, na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

Izvori uredi

  1. The Bayon Symposium (en) Preuzeto 5. 7. 2011.
  2. .Michael Freemani Claude Jacques, Ancient Angkor, 1999., River Books, str. 78, ISBN 0-8348-0426-3

Vanjske veze uredi