Dinastija Bathory (mađarski: Báthori-család) je ime ugarske plemićke dinastije, koja je igrala značajnu ulogu od 13. do početka 17. vijeka u Centralnoj Evropi.

Bathory
Porodični grb
ZemljaUgarska, Transilvanija, Poljsko-Litavska Unija,
TituleUgarski palatin, Poljski kralj, Transilvanijski knez
OsnivačBereck Bátory
Posljednji suverenIstván (Grana Ecsed)
András (Grana Somlyó)
Osnivanje13. vijek.
Prestanak1605. (Grana Ecsed)
1637. (Grana Somlyó)
EtnicitetMađari

Iz njenih redova bilo je puno visokih crkvenih prelata, visokih oficira i državnika u Ugarskoj, a dala je i nekoliko transilvanijskih kneževa i jednog Poljskog kralja.[1]

Historija uredi

Porodica je švedskog porijekla, zvali su se Gutkeled. Njihov član iz treće generacije - Bereck uspio je za svoju vjernu službu dobiti od kralja Ladislava IV - feude; Nyírábrány, Nyírbátor (zato se nazvao Bathory) i Kis-Baktu.[1]

Tokom 14. vijeka porodica se počela cijepati na grane Ecsed i Somlyó.[1]

Najznačajniji pripadnik dinastije - Veliki vojvoda Transilvanije - Stefan Batory uspio je da ga izaberu za Poljskog kralja, kojom je vladao od 1575. do 1586.[2]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Báthory (mađarski). A Pallas Nagy Lexikona. Pristupljeno 11. 06. 2016. 
  2. Stephen Báthory (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 09. 2015. 

Vanjske veze uredi