Balkanske endemske biljke

Balkanske endemske biljke obuhvataju niz jedinstvenih taksona (vrsta, podvrsta, varijeteta i formi) čiji su predstavnici rasprostranjeni u različitim veličinama areala, uključujući i stenoendeme.

U naredni pregled endemskih biljaka na Balkanu uključeni su svi poznati taksoni ove kategorije, od Grčke (uključujući Pindski sistem planina), preko Albanije, Kosova, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, do Hrvatske i Slovenije. Sjeveroistočna granica ide uglavnom duž doline rijeke Save i nastavlja duž Dunava uključujući najveći dio Bugarske, a na jugoistoku do evropskog dijela Turske. Također uključena je i panonska zona do stepskih područja geografskih granica Balkana, odnosno južnog dijela Rumunije.

Uključeni endemi svrstavaju se u 163 roda iz 52 porodice.[1][2][3][4][5][6][7][8][9]

Endemski taksoniUredi


Direktorij A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž

AUredi

BUredi

CUredi

DUredi

EUredi

FUredi

GUredi

HUredi

IUredi

JUredi

KUredi

LUredi

MUredi

NUredi

OUredi

PUredi

RUredi

SUredi

TUredi

VUredi

WUredi

YUredi

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. Polunin O. (1987): Flowers of Greece and the Balkans. Oxford University Press, Oxford, ISBN 13-978-01928.
  2. Turrill W. B. (1929): The Plant life of the Balkan Peninsula - a phytogeographical study. Oxford University Press, Oxford.
  3. Webb D. A. (1966): The Flora of European Turkey. Proceedings of the Royal Irish Academy, 6: 1-100.
  4. Šilić Č. (1990). Endemične biljke, 3. edition. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 86-01-02557-9. 
  5. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  6. Domac R. (1984). Mala flora Hrvbatske i susjednih područja. Zagreb: Školska knjiga. 
  7. Šilić Č. (1983). Atlas drveća i grmlja. Sarajevo: Svjetlost. 
  8. Šilić Č. (1988). Sarajevo: Svjetlost. ISBN 86-01-00638-8. 
  9. Lakušić R. (1988). Planinske biljke, 2. izdanje. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 86-01-00641-8.