Bajt (engl. byte, kao drugačije napisan oblik reči bite sa značenjem „odgrizak") je jedinica mere podataka u računarstvu. Sastoji se od odgovarajućeg broja bitova, ali kao mera nije apsolutno standardizovana - bajtovi različitih računara mogu imati različit broj bitova, npr. između 4 i 32. Činjenični standard je, međutim, 8 bitova ("oktet") i danas je teško naći računare sa različitom definicijom bajta. Reč bajt je skraćenica od engleskih reči by eight i znači „za osam”[1], ali je takođe skraćenica i od binary term.

Umnošci bajta
Odomaćena upotreba i
(značenje po SI sistemu)
Standard za binarne
prefikse po IEC 60027-2
Naziv Oznaka Količina Naziv Oznaka Količina
kilobajt kB 210 (103) kibibajt KiB 210
megabajt MB 220 (106) mebibajt MiB 220
gigabajt GB 230 (109) gibibajt GiB 230
terabajt TB 240 (1012) tebibajt TiB 240
petabajt PB 250 (1015) pebibajt PiB 250
eksabajt EB 260 (1018) eksbibajt EiB 260
zetabajt ZB 270 (1021) zebibajt ZiB 270
jotabajt YB 280 (1024) jobibajt YiB 280
Vidi još: bit, nibl, neodređenost umnožaka

Razlog za postojanje ove jedinice informacije je praktičan. Da bi se definisala osnovna veličina podataka dovoljna za smeštanje jednog slova odnosno znaka interpunkcije, ali takođe i za prenos komunikacionim kanalima kao i radi definisanja osnovne adresibilne jedinice podataka. U skladu sa složenošću procesorske arhitekture definisana je i osnovna veličina reči kojom barata procesor. Tako se vremenom od 8-bitnog procesora prešlo na 16-bitne, 32-bitne i trenutno na 64-bitne. Tako je i veličina procesorske reči, širina adresne linije, registara i adresibilna jedinica za pristup postala značajno veća, međutim još uvek svi procesori čuvaju, kompatibilnosti radi, mogućnost da barataju pojedinačnim bajtovima. Zato i danas (uslovno) važi stara definicija bajta:

Bajt je najmanja adresibilna jedinica količine podataka.

Reference uredi

  1. „Politikin zabavnik, broj 2919”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-14. Pristupljeno 2015-05-09.