Baiji

Baiji (lat. Lipotes vexillifer), vrsta riječnih dupina kojeg nazivaju i kineski riječni dupin, kineski jezerski dupin ali i Jangce dupin, živi isključivo u velikoj kineskoj rijeci Jangce i njenim pritocima. Smatra ga se najrjeđim sisavcem na svijetu, ako u međuvremenu već nije izumro.

Baiji
Kineski riječni dupin, Baiji (Lipotes vexillifer), ilustracija
Status zaštite
Status zaštite: Kritično (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Podrazred:	Eutheria
Red:	Cetacea
Podred:	Odontoceti
Natporodica:	Platanistoidea
Porodica:	Lipotidae
Rod:	Lipotes
Vrsta:	L. vexillifer
Dvojni naziv
Lipotes vexillifer Miller, 1918.
Područje na kojem žive Baiji

Osobine

Kineski riječni dupin naraste do 2,5 metara i težak je do 160 kilograma. Pri tome, mužjaci su s oko 2,2 m nešto manji od ženki. Gornja strana tijela mu je blijedo siva do plavkasta, dok je donja strana bijela. Jednako tako su obojene i prednje i repna peraja, gornja strana sivkasta, a donja bijela. Leđna peraja ima oblik trokuta zaobljenog vrha.

Izraženo kljunasta njuška mu je prema vrhu blagu svinuta prema gore. Vrlo je uska i u svakoj čeljusti ima između 30 i 35 zubi čunjastog oblika. Oči su zakržljale, ali nije izgubio osjetilo vida.

Rasprostranjenost

Ranije se mislilo, da živi samo u Dongtinškom jezeru (Što mu je, vjerojatno, i donijelo jedno od imena koja se za njega koriste, kineski jezerski dupin), dok nije tijekom 1970-tih otkriveno, da ga se može sresti u dužini od 1900 km uzvodno od ušća Jangcea. Živjeli su od prilike na svakih četiri kilometra po jedan cijelom dužinom rijeke. Kod visokih voda, dolazili su i u riječne rukave i jezera. Iz Dongtinškog jezera je nestao kad se u njemu skupila velika količina sedimenta kao posljedica intenzivirane poljoprivrede. Nakon toga, moglo ga se vidjeti još samo u srednjem, mirnijem dijelu Jangcea.

Način života

O načinu života ove vrste je vrlo malo poznato. Kako su im oči a s njima i vid zakržljali, u lovu na plijen su ovisni o svojoj sposobnosti eho lociranja. Hrane se isključivo ribama koje love za vrijeme svojih urona koji traju samo dvadesetak sekundi. Spektar lovine im je vrlo širok, a love pretežno ribe koje se drže dna.

Baiji danas žive samotnjački. Ranije ih se sretalo u parovima ili manjim grupama do šest jedinki, a povremeno se viđalo grupe i do deset životinja. Većinu vremena ovaj dupin provodi tik ispod površine vode tako da mu leđna peraja viri iz vode. Kod izranjanja prvo izlazi glava, a zatim se savije i ponovo glavom uranja. Repna peraja se pri tome ne vidi.

O razmnožavanju se ne zna gotovo ništa. Mladunci se rađaju dugi manje od 95 cm i teški oko 10 kilograma.

Sistematika i etimologija

Prema fosilnim nalazima zaključuje se, da je baiji prije oko 20.000 godina ušao u Jangce iz Pacifika. On je istovremeno jedini pretstavnik roda Lipotes i porodice Lipotidae. Do unatrag nekoliko godina svrstavalo ga se u istu porodicu s Boto, La Plata i Indijskim riječnim dupinom nazvanu riječni dupini. Sličnosti između ovih vrsta nisu proizašle iz njihove srodnosti, nego su posljedica konvergentnog prilagođavanja životu u velikim riječnim sistemima.

Ime Lipotes izvedeno je iz grčkog 'leipos' što se može prevesti kao 'preostali' ili 'onaj koji je ostao', a zasniva se na činjenici da živi na vrlo ograničenom području. Drugi dio imena, vexillifer, izvedeno je iz riječi 'vexillum' koja znači 'zastava' i 'fer' što znači 'nositi', dakle, 'nosač zastave'.

Stanje i ugroženost

Prvi opis ove životinje potiče iz jedne enciklopedije o prirodi napisane u vrijeme dinastije Han, što znači iz razdoblja oko Kristovog rođenja. 1978. je kineska Akademija znanosti osnovala Centar za istraživanje slatkovodnog dupina.

Danas se baiji smatra najrjeđim kitom i jednim od najrjeđih sisavaca uopće. Najveća ugroza im je industrijalizacija i kao njena posljedica veliko zagađivanje Jangcea, zatim masivan promet brodova rijekom kao i utapanje dupina kad se upletu u ribarske mreže. Sve to dovelo je vrstu na granicu istrijebljenja. Mnoga dokazana uginuća posljedica su raznih načina lova na kečige, a zatim sudara s motornim čamcima čiji broj se također jako povećao.

Iako je dupin još 1979. prepoznat kao ugrožena vrsta a 1983. stavljen pod strogu zaštitu, uvjeti koji ga ugrožavaju se nisu promijenili. Jedno brojanje provedeno 1986. utvrdilo je broj od oko 300 jedinki, dok ih je brojanje 1998. utvrdilo još samo sedam.

Aktualni broj jedinki je vrlo teško procijeniti. Gradnju poznate brane Tri sutjeske vrsta vjerojatno neće preživjeti, jer će branom populacija biti zauvijek podijeljena. Može se pretpostaviti, da se baiji pod ovim uvjetima više neće moći razmnožavati, te da će zadnji preostali primjerci vrste uginuti bez potomaka.

Posljednji poznati baiji bio je Qi Qi koji je uginuo 2002. godine.

Izumiranje

U studenom 2006. bilo je u planu nekoliko preživjelih primjeraka pronaći, uloviti i ponovo pustiti u jedan oko 20 km dugačak rukavac Jangcea. Prema pisanju NewScientist od 8. kolovoza 2007., rijetki dupin iz rijeke Jangce, službeno je izumro. Tijekom istraživanja koje je trajalo šest tjedana u rijeci nije primijećen ni jedan dupin. Uzroci izumiranja su teška industrijalizacija, zagađenje, ribolov s velikim mrežama i drugi.

Kineska mitologija

Grad Beijing je ime dobio upravo po kineskom rečnom dupinu,i ima dosta mitova o postanku kineskog rečnog dupina

Prema jednom mitu,Baiji (što znači rečni dupin na kineskom) je bila princeza kojoj je otac (kralj) umro i njen deda mučitelj je želeo prodati je zato što će kada je proda,imati puno novca,i jednog dana ju je vodio preko mosta ispod koga je bila reka Jangcekjang i bila je jaka oluja i nevreme,i princeza se otela svom dedi i skočila u reku i pretvorila u rečnog dupina,a za svojom unukom je i njen deda skočio u reku i pretvorio u pliskavicu.

Prema drugom mitu,Baiji (što znači dupin na kineskom) je bila kćerka generala koji je ratovao sa japanskom vojskom,i godine su prošle i kada se vratio iz rata,shvatio je da je ta devojka njegova kćerka i bacio se u reku i pretvorio u pliskavicu,a njegova kćerka je skočila za njim i pretvorila u rečnog dupina.

U kineskom folkloru,rečni dupini se često prikazuju kao natprirodna bića koja mogu da se pretvore u ljude

Kineski rečni dupini su uglavnom noćne životinje koje su i jako graciozni plivači koji često iskaču iz vode i imaju srebrni odsjaj koji podseća na odsjaj Meseca,te se u kineskom folkloru vezuju za Mesec i ženski pol;takođe,u kineskom folkloru,kineski rečni dupini poseduju sposobnost preobražavanja u žene. Poređenje rečnih dupina sa ženskim polom je kulturološki toliko jako da je u neki kineskim provincijama kompliment za ženu reći da je rečni dupin što znači da je žena lepa i privlačna,i u istočnoj Kini,rečni dupin je simbol gracioznosti,ženstvenosti,lepote,seksualne privlačnosti i zavodljivosti.

Izvori

Wikivrste imaju podatke o:

Lipotes vexillifer

Baiji na Wikimedijinoj ostavi