Bad Ischl (IPA: baːt ˈɪʃl̩) je grad u centru Austrije od 14.228 stanovnika.[3]

Bad Ischl
Pogled na Bad Ischl
Pogled na Bad Ischl
Pogled na Bad Ischl
Grb
Grb
Koordinate: 47°43′N 13°38′E / 47.717°N 13.633°E / 47.717; 13.633
Država  Austrija
Savezna zemlja Gornja Austrija
Okrug (bezirk) Gmunden
Vlast
 - gradonačelnik Ines Schiller (SPÖ)
Površina
 - Urbano područje 163.055 km²[1]
Visina 469[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 14.228[3]
 - Urbana gustoća 84.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 4820
Pozivni broj 06132
Službene stranice
www.badischl
Karta
Bad Ischl na mapi Austrije
Bad Ischl
Bad Ischl

Bad Ischl administrativno podpada pod Okrug Gmunden.[2] Ischl je najvažnije nalazište soli u Austriji, koje pokriva 27% potreba zemlje, uz to je grad poznat kao termalno lječilište (Bad), koje godišnje posjeti 430,000 turista.

Gradić je u doba Habzburgovaca bilo često odredište carske porodice.

Geografske karakteristike

uredi

Bad Ischl leži u srcu Salzkammerguta u Gornjoj Austriji na ušću rijeke Ischl u Traun.[2]

Historija

uredi

Pretpostavlja se da je područje Bad Ischla bilo naseljeno već u halštatskom i latenskom razdoblju. Oko 15. pne. mjesto je postalo dio Rimskog Carstva.

Mjesto je prvi put dokumentirano 1442. kao trgovački centar solju.[2] Ischl je 1466. dobio status trgovišta. Prvi rudnik soli otvoren je 1563. a, nakon toga, 1571. i solana. Godine 1419. nadvojvoda Albrecht V. osnovao je lokalno sjedište solne komore (Salzkammer) u dvorcu Wildenstein, a Ischl je 1466. godine dobio privilegije trgovačkog grada od strane cara Fridrika III. Prvi rudnik soli otvoren je 1563. godine, a 1571. godine i bazen za isparavanje soli.

Ischl je svoj pravi procvat doživio u razdoblju bidermajera, kad je postao ljetna rezidencija cara Franje Josipa I. (1854-1914) nakon što su negdje oko 1823. izgrađene toplice kod termalnog izvora slane vode.[2] Kada je se rasol počeo koristiti u medicinske svrhe početkom 19. stoljeća, Ischl je postao lječilište u modi sa uglednim gostima poput princa Klemensa von Metternicha i nadvojvode Franje Karla. Hotel Post je otvoren 1828. godine i bio je prvi u cijelom Salzkammergutu. U tom razdoblju podignute su brojne građevine kojima se grad i danas diči: Leharov teatar (1827, danas kino), kavana (1829-1831), carska vila sa perivojem (obnovljena 1853), kasnoklasicistčka Gradska vijećnica, Pošta (1893), terapijski centar (izgrađen između 1873-1875, obnovljen nakon požara 1965-1966), i kompletno renoviran od 1998-1999. u kojemu je danas kongresni i i teatarski centar i bolnica (1908-1910).[2]

 
Historijska karta Bada Ischla iz 1888.

Godine 1854. careva majka, nadvojvotkinja Sofija (1805-1872), je poklonila „Carsku vilu” (Kaiservilla) Franji Josipu i Elizabeti kao vjenčani dar. Vila je postala ljetna rezidencija carske porodice. Franz Joseph ju je opisao kao „Raj na zemlji”.

Tokom 19. vijeka Bad Ischl bio je muzički i teatarski centar u kom su boravile i nastupale brojne zvijezde onoga doba, od J. Brahmsa, Straussa mlađeg, A. Brucknera, A. Girardija do E. Kálmána.[2]

U Kaiservilli je 28. juna 1914. Franjo Josip potpisao objavu rata protiv Kraljevine Srbije, označivši početak Prvog svjetskog rata. Sutradan je napustio Bad Ischl i više se nije vratio. Vila je još uvijek u vlasništvu obitelji Habsburg-Lorraine, iako su dijelovi rezidencije sada otvoreni za javnost.

Nakon poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, Bad Ischl je postao mjesto logora za raseljene osobe koje su preživjele holokaust i nacističkih koncentracijskih logora u istočnoj Europi. Raseljene osobe koje su boravile uglavnom su bile Židovi iz Poljske i iz drugih susjednih zemalja. Mnogi su zatim odselile u Sjedinjene Države, u Izrael ili Kanadu. Izbjeglički logor u Badu Ischlu ostao je aktivan od 1945. do 1952. godine.

Stanovništvo

uredi

Danas je Bad Išl grad sa oko 14.000 stanovnika. Poslednjih decenija broj gradskog stanovništva stagnira.

Godina Stanovništvo
1971 12.812
1981 12.970
1991 13.887
2001 14.081
2011 13.939

Gradonačelnici

uredi

Lista gradonačelnika (Bürgermeister):

  • 1824–1834: Josef Huebmer
  • 1834–1839: Ferdinand von Lidl
  • 1839–1867: Wilhelm Seeauer
  • 1868–1876: Johann Krupitz
  • 1877–1894: Franz Koch
  • 1894–1897: Georg Gschwandtner
  • 1898–1905: Karl Wiesinger
  • 1905–1919: Franz Leithner
  • 1919–1938: Johann Voglhuber
  • 1938–1939: Josef Witzlsteiner
  • 1939–1942: Josef Holzberger
  • 1942–1945: Hans Prischnegg
  • 1945: Karl Fahrner
  • 1945–1946: Fridolin Schröpfer
  • 1946–1949: Josef Zeppetzauer (ÖVP)
  • 1949–1953: Fridolin Schröpfer(SPÖ)
  • 1953–1972: Franz Müllegger (SPÖ)
  • 1972–1989: Karl Saller (SPÖ)
  • 1989–1995: Georg Nitzler (SPÖ)
  • 1995–2007: Helmut Haas (SPÖ)
  • 2007–2019: Hannes Heide (SPÖ)
  • 2020– : Ines Schiller (SPÖ)

Administrativna struktura zajednice

uredi

Općinsko područje obuhvaća sljedećih 20 gradova[α 1]:

  • Ahorn (574)
  • Bad Ischl (1934)
  • Eck (138)
  • Haiden (1669)
  • Hinterstein (94)
  • Jainzen (730)
  • Kaltenbach (1481)
  • Kößlbach (83)
  • Kreutern (800)
  • Lauffen (178)
  • Lindau (308)
  • Mitterweißenbach (118)
  • Perneck (276)
  • Ramsau (173)
  • Reiterndorf (2664)
  • Rettenbach (519)
  • Roith (370)
  • Steinbruch (478)
  • Steinfeld (976)
  • Sulzbach (665)

Općina se sastoji od katastarskih zajednica Ahorn, Bad Ischl, Haiden, Jainzen, Kaltenbach, Lauffen, Lindau, Perneck, Reiterndorf i Rettenbach. Općina pripada sudskom okrugu Bad Ischl.

Znamenitosti

uredi

Pored Carske vile, najveće znamenitosti grada su parohijska crkva sv Nikole (1769.-1780) sa gotičkim zvonikom, Kapela Kalvarija iz 18. vijeka i hodočasnička crkva u naselju Lauffen, čiji korijeni sežu u 15. vijek.[2]

Grad ima muzej Marmorschloessl, sa vozilima i avionima.[2]

U Bad Ischlu se svakog ljeta od jula do septembra održava festival operete.[2]

Pored grada leži poznato skijalište Katrinalm na planini visokoj 1,542 metara do kog vozi žičara.[2]

Privreda

uredi

U Bad Ischlu je oko 64 % zaposlenih 1991. radilo u uslužnom sektoru (turizam i administracija. Ostali su radili u industriji koja je proizvodila tuš kabine, narodne nošnje, kemikalije i lijekove, a uz to i u rudniku metala.[2]

Pobratimski gradovi

uredi

Poznate osobe

uredi

Galerija slika

uredi

Bilješke

uredi
  1. Broj stanovnika u zagradama na dan 1. januara 2023.

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 „Austria: Oberösterreich” (engleski). City population. Pristupljeno 5. 2. 2016. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 Bad Ischl (engleski). Austria-Forum. Pristupljeno 06. 02. 2016. 
  3. 3,0 3,1 „Population on 1 January 2023 – Municipalities”. Statistics Austria. Pristupljeno 5. 1. 2024. 

Vanjske veze

uredi