Otvori glavni meni
Austrijsko Primorje
Österreichisches Küstenland
Litorale Austriaco
Avstrijsko primorje
Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije
[[Kraljevina Ilirija|]] CoA of Kingdom of Illyria.svg
1849. – 1918. Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|]]
 
Flag of Italy (1861–1946).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
HimnaCarevka (Gott erhalte Franz den Kaiser)
Lokacija
Karta Austrijskog primorja (1897.)
Glavni grad Trst
Jezik/ci hrvatski, slovenski, njemački, talijanski
Religija katolici, evangelici, pravoslavci, židovi
Vlada monarhija
Kralj
 - 1849. – 1916. Franjo Josip I
 - 1916.-1918. Karlo I.
guverner
 - 1849. - 1850. Johann von Grimschitz
 - 1850 - 1854 Franz Graf Wimpffen
 - 1867 - 1868 Eduard von Bach
 - 1915 - 1918 Alfred von Fries-Skene
Historija
 - Oktroirani ustav 4. mart 1849.
 - Raspad Austro-Ugarske 1918.
Površina
 - 1910. 7.969 km² (3.077 mi² )
Stanovništvo
 - 1910. (procjena) 894.287 
     Gustoća 112,2 /km²  (290,7 /mi² )
Valuta Kruna

Austrijsko Primorje (njemački: Österreichisches Küstenland, talijanski: Litorale Austriaco, slovenski: Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), bila je jedna od 15 krunskih zemalja (Kronland) Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1849. do 1918.

Austrijsko Primorje imalo je površinu od 7969 km² i 894 287 stanovnika (1910.)[1]

Sastojalo se iz tri teritorijalne jedinice;
Slobodnog carskog grada Trsta i njegove okolice (Reichsunmittelbare Stadt Triest und ihr Gebiet),
Markgrofovije Istre (Markgrafschaft Istrien) i
Kneževske grofovije Gorice i Gradiške (Görz und Gradisca).

Svaka od tih jedinica je imala vlastitu administraciju, ali su sve bile podložne carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Austrijskog Primorja.[1]

Trst je za Austro-Ugarsku imao stratešku važnost kao glavna morska luka, a obala je bila turistička destinacija znana kao Austrijska rivijera. Austrijsko Primorje bilo je multietničkog sastava u kom su pored Talijana živjeli i Slovenci, Hrvati, Nijemci, Furlani, Istrioti i manji broj ostalih pripadnika naroda Austro - Ugarske.

Nakon Kapitulacije Italije u septembru 1943. - Treći Reich je na gotovo istom teritoriju formirao Jadransko Primorje (Adriatisches Küstenland) koje je egzistiralo do kraja rata.

Sadržaj/Садржај

Okruzi (Bezirke)Uredi / Уреди

Gorica i GradiškaUredi / Уреди

Markrofofija IstraUredi / Уреди

Slobodni carski grad TrstUredi / Уреди

  • Trst (Triest, Trieste)


Površina i stanovništvo 1910Uredi / Уреди

Ime Njemačko ime Stanovnika Površina u
(km²)
stanovništvo gustoća
(stan. / km²)
Gorica i Gradiška Gefürstete Grafschaft Görz und Gradisca 260,721 2918 89.3[1]
Markgrofovija Istra Markgrafschaft Istrien 260,721 4956 89.3
Slobodni carski grad Trst Reichsunmittelbare Stadt Triest und ihr Gebiet 230,000 95 2414.8

Etničke skupineUredi / Уреди

Austrijsko PrimorjeUredi / Уреди

  • Talijani : 356,676 (uključujući 60,000 -75,000 Furlana) (40 %)
  • Slovenci : 276,398 (31 %)
  • Hrvati : 172,784 (19 %)
  • Ostali: 88,424 (10 %)

Gorica i GradiškaUredi / Уреди

IstraUredi / Уреди

  • Hrvati: 168,184 (43.5 %)
  • Talijani: 147,417 (38.1 %)
  • Slovenci: 55,134 (14.3 %)
  • Nijemci: 12,735 (3.3 %)


IzvoriUredi / Уреди

  1. 1,0 1,1 1,2 "Küstenland" (njemački). Deutsche Schutzgebiete. http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_kuestenland.htm. pristupljeno 18. 12. 2015. 

Vanjske vezeUredi / Уреди