Austrijsko primorje

Austrijsko Primorje Österreichisches Küstenland Litorale Austriaco Avstrijsko primorje Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije [[Kraljevina Ilirija|←]]   1849. – 1918.   [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|→]]     → Zastava Grb Himna: Carevka (Gott erhalte Franz den Kaiser) Lokacija Karta Austrijskog primorja (1897.) Glavni grad Trst Jezik/ci hrvatski, slovenski, njemački, talijanski Religija katolici, evangelici, pravoslavci, židovi Vlada monarhija Kralj  - 1849. – 1916. Franjo Josip I  - 1916.-1918. Karlo I. guverner  - 1849. - 1850. Johann von Grimschitz  - 1850 - 1854 Franz Graf Wimpffen  - 1867 - 1868 Eduard von Bach  - 1915 - 1918 Alfred von Fries-Skene Historija  - Oktroirani ustav 4. mart 1849.  - Raspad Austro-Ugarske 1918. Površina  - 1910. 7.969 km² (3.077 mi² ) Stanovništvo  - 1910. (procjena) 894.287       Gustoća 112,2 /km²  (290,7 /mi² ) Valuta Kruna

Austrijsko Primorje (njemački: Österreichisches Küstenland, talijanski: Litorale Austriaco, slovenski: Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), bila je jedna od 15 krunskih zemalja (Kronland) Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1849. do 1918. Obuhvaćao je gotovo čitavu Juliju (Julijsku krajinu) bez Rijeke (Corpus separatum Ugarske) i bez Pivke i Postojne (južna Notranjska pripadala Kranjskoj) s pridodanim gornjim porječjem Soče (koje je pripadalo Goriškoj) i pridodanim otokom Krkom

Austrijsko Primorje imalo je površinu od 7969 km² i 894 287 stanovnika (1910.)

Sastojalo se iz tri teritorijalne jedinice;
Slobodnog carskog grada Trsta i njegove okolice (Reichsunmittelbare Stadt Triest und ihr Gebiet),
Markgrofovije Istre (Markgrafschaft Istrien) i
Kneževske grofovije Gorice i Gradiške (Görz und Gradisca).

Svaka od tih jedinica je imala vlastitu administraciju, ali su sve bile podložne carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Austrijskog Primorja.

Trst je za Austro-Ugarsku imao stratešku važnost kao glavna morska luka, a obala je bila turistička destinacija znana kao Austrijska rivijera. Austrijsko Primorje bilo je multietničkog sastava u kom su pored Talijana živjeli i Slovenci, Hrvati, Nijemci, Furlani, Istrioti i manji broj ostalih pripadnika naroda Austro - Ugarske.

1918. gotovo čitavo područje Julije je po Londonskom ugovoru anektirala Kraljevina Italija (tzv. Venezia Giulia). Nakon Kapitulacije Italije u septembru 1943. - Treći Reich je na gotovo istom teritoriju (teritorju Julije) formirao Jadransko Primorje (Adriatisches Küstenland) koje je egzistiralo do kraja rata u sastavu 3. Reicha.

Okruzi (Bezirke)

Gorica i Gradiška

Grad Gorica (Stadt Görz) Gorica (Görz Land) Gradisca

Monfalcone Sežana (Sesana) Tolmin (Tolmein, Tolmino)

Markgrofovija Istra

Koper (Capodistria) Lošinj (Lussin) Poreč (Parenzo) Pazin (Mitterburg, Pisino)

Pula (Pola) Krk (Veglia) Volosko - Opatija (Volosca-Abbazia)

Slobodni carski grad Trst

• Trst (Triest, Trieste)

Površina i stanovništvo 1910

Ime	Njemačko ime	Stanovnika	Površina u (km²)	stanovništvo gustoća (stan. / km²)
Gorica i Gradiška	Gefürstete Grafschaft Görz und Gradisca	260,721	2918	89.3
Markgrofovija Istra	Markgrafschaft Istrien	260,721	4956	89.3
Slobodni carski grad Trst	Reichsunmittelbare Stadt Triest und ihr Gebiet	230,000	95	2414.8

Etničke skupine

Austrijsko Primorje

• Talijani : 356,676 (uključujući 60,000 -75,000 Furlana) (40 %)
• Slovenci : 276,398 (31 %)
• Hrvati : 172,784 (19 %)
• Ostali: 88,424 (10 %)

Gorica i Gradiška

• Slovenci 154,564 (58 %)
• Talijani 90,119 (36 %)
• Nijemci 4,486 (2 %)

Istra

• Hrvati: 168,184 (43.5 %)
• Talijani: 147,417 (38.1 %)
• Slovenci: 55,134 (14.3 %)
• Nijemci: 12,735 (3.3 %)

Vanjske veze

• Küstenland (de)

‎