Atletska dvorana Kantrida

Atletska dvorana Kantrida, koja se nalazi u nalazi u naselju Kantrida iznad atletskog i nogometnog stadiona u Rijeci, otvorena je 3. maja 2010. godine. U prvom je redu namijenjena treningu atletskih ekipa i organizaciji dvoranskih sportskih natjecanja u atletici, a sastoji se od atletske dvorane i upravne zgrade/atletskog kluba, koje su povezane mostom. Arhitekti dvorane su Vladi Bralić i Borko Zugan, a njihovi suradnici Marin Franolić, Silvija Lah Lukšić, Drago Bilić, Ivica Šaban, Eduard Vivoda i dr. Dvoranu koriste Atletski klub Kvarner Autotrans, Riječki alpinistički klub, Ri Rock Climbing, Sportsko društvo Čopalj i Gorska služba spašavanja Rijeka.

Pogled na Atletsku dvoranu preko pomoćnog igrališta na Kantridi

PovijestUredi

Radovi na gradnji Atletske dvorane Kantrida Arhivirano 2011-05-13 na Wayback Machine-u, na mjestu zgrade atletskog kluba, započeli su 22. decembra 2008. godine. Nakon izvođenja pripremnih radova, 26. I. 2009. godine svečanim je polaganjem kamena temeljca označen početak izgradnje novog riječkog sportskog objekta. Kamen temeljac položili su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i članovi Atletskog kluba Kvarner Autotrans Dragana Marušić i Toni Jonjić, a svečanost je održana uoči prvog Međunarodnog skakačkog mitinga u Rijeci, na kojem je nastupila i svjetski priznata atletičarka Blanka Vlašić. Izgradnja sportske dvorane, bez pratećih sadržaja, stajala je nešto više od 30 milijuna kuna, dok je cjelokupna investicija na izgradnji dvorane, rekonstrukciji atletskog kluba i prelaganju javnog stubišta i drugog iznosila je 38.430.114,69 kuna.

  • Dvorana je ušla u legendu jer vrli projektanti sa savjetnicima su izgradili prekratku atletsku stazu (60 m, ali bez zaustavne staze), morao se rušiti zid i naknadno produžiti dvoranu, normalno, ne na štetu projektanata, već budžeta Grada.
  • Kako su planovi novog vlasnika NK Rijeke (s dozvolom Grada Rijeke) izgradnja novog stadiona na Katridi, 'Škatula fulminanti' (kutija šibica) kako su je Riječani nazvali, ali bez atletske staze, očito je čitava ova investicija lokacijski promašaj pa se nova atletska staza gradi 12 km dalje od dvorane, na drugom kraju grada, u Kampusarni na Trsatu.

Opis objektaUredi

Polivalentna sportska dvoranaUredi

Prvenstveno je namijenjena pripremi/treningu atletskih ekipa i organizaciji dvoranskih sportskih natjecanja u atletici, ali i odvijanju ostalih sportskih i rekreativnih aktivnosti poput rukometa, košarke, tenisa, malog nogometa, aerobika, plesa i dr. Na glavnom parteru dvorane obloženom elastičnom tartan atletskom oblogom nalaze se površine za trkačke, skakačke i bacačke atletske discipline. Na parteru je smješteno osam trkačkih staza duljine 60 metara, uređene su površine za discipline troskoka i skoka u dalj i skoka u vis te površine za vježbanje discipline skoka s motkom i bacačkih disciplina. Uz prostor za odvijanje treninga i natjecanja, na sjevernoj strani dvorane, nalazi se galerija s teleskopskim tribinama kapaciteta 330 mjesta i dodatnih 80 stajaćih mjesta.

Umjetna sportska penjačka stijenaUredi

Sa 17 pravaca visine 12 metara visine 12 metara, što je čini najvećom umjetnom stijenom u zatvorenim prostorima u Hrvatskoj.

Prateći sadržaji:Uredi

Svlačionice, dvorana za sastanke, caffe bar, fitness dvorana.

Atletska dvorana Kantrida prilagođena je pristupu osobama smanjene pokretljivosti.

ZanimljivostiUredi

Odabirom oblutaka i keramike kao završnog krovnog pokrova nastojao se postići vizualni efekt mreškanja i svjetlucanje morske površine u otvorenoj vizuri koja se preko krova građevine otvara s glavne ceste, koja prolazi iznad objekta, prema Preluci i Opatiji.

Ispred zapadnog pročelja novouređene Atletske dvorane Kantrida 2011. g. postavljena je skulptura "More" akademskog kipara Ljube de Karine. Skulpturu je Gradu Rijeci poklonila Goranska kiparska radionica Lokve.

NatjecanjaUredi

Najveće natjecanje do sada održano u Atletskoj dvorani Kantrida je Prvenstvo Hrvatske u atletici u dvorani za seniore/seniorke, održano 2011. godine. Ovo se najjače dvoransko prvenstvo u atletici u Hrvatskoj po prvi puta održalo izvan Zagreba.

IzvoriUredi

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke ili Moja Rijeka. Vidi Dopusnicu Grada Rijeke.