Atlantida je mitski otok, o čijem samom postojanju i mjestu postojanja se još ništa ne zna. Prvi put Atlantidu je spomenuo drevni grčki filozof Platon, koji govori da je ona bila razorena prirodnom katastrofom (vjerojatno strašnim zemljotresom ili velikom poplavom), prije više od 9.000 godina prije Platonovog vremena. U dijelu Kriton Platon opisuje rat između Atlanta i ostatka tadašnjeg svijeta i kaže da se dogodio prije 9.000 godina. Podatak se odnosi na rat, a ne na katastrofu, koja je prouzrokavala potonuće otoka iako je taj rat prekinula prirodna katastrofa. Spominju ju i Prokl (412 - 485. pne.), Strabon (25. godina ne.), Plinije Stariji (79. god. n.e.), Diodor Sicilski i mnogi drugi.

Mapa koja pokazuje moguću lokaciju Atlantide, iz Atlantis:The Antediluvian World, Ignacijusa Donelija

Mitologija

uredi

Prema Platonu Atlantida je bila lijep velik otok, velika kao Libija i Azija zajedno, i nalazilo se s one strane Heraklovih stupova (Gibraltar). To je bila plodna i bogata zemlja, koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom, i zanatima. Kopali su i topili rude. Najcijenjeniji metal je bilo zlato, koga je bilo u izobilju i jedan metal orihalk koji se mogao naći svuda po otoku.

U sredini otoka nalazila su se dva izvora: jedan s hladnom i jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristaništa. Zemljom je upravljao Atlant, div, uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina i donosili zakone i sudili. Stanovništvo je uživalo u sreći i bogatstvu sve dok njihovi carevi, nisu zaratili. Vojsku ostatka svijeta su predvodili Jelini, a na njihovom čelu su bili Atenjani. U strahovitoj bici Grci su pobijedili. U jeku najžešćih bitaka zatutnjli su strašni zemljotresi i Atlantida je potonula u more, što je uzrokovao Posejdon.Atlantida podseca na Pompeju.

Vanjske veze

uredi