Astronomija (Hesiod)

(Preusmjereno sa stranice Astronomija (Heziod))

Astronomija (starogrčki: Ἀστρονομία) ili Astrologija (Ἀστρολογία) naslov je jedne starogrčke heksametarske pesme od koje su sačuvani samo fragmenti i koja se u antici pripisivala Hesiodu. Kako se vidi iz samog naslova, pesma se bavila astronomijom, naročito zvezdama.[1] Postoji pretpostavka da je ova pesma uticala na stil Aratovih Pojava, no fragmenti koji su sačuvani iz Astronomije previše su oskudni da bi se o tome mogao doneti bilo kakav definitivan zaključak.[2]

Volar, sazvežđe opisano u Astronomiji (prikaz iz 19. veka)

Naslov i autorstvo uredi

Ne može se pouzdano utvrditi je li izvorni naslov pesme glasio Astronomija ili Astrologija,[3] no obe reči imaju značenje današnjeg termina "astronomija".[4] Atenej, koji citira tri fragmenta iz ove pesme, kao njen naslov navodi Astronomiju, a isto čini i Georgije Amartol (9. vek).[5] S druge strane, Plutarh i Plinije Stariji kao naslov pesme navode Astrologiju.[6] Vizantijski filolog Jovan Ceces (12. vek) opisuje ovu pesmu kao "zvezdanu knjigu" (starogrčki: βίβλος ἀστρική)[7]

Svi ovi izvori slažu se u tome da je autor Astronomije Hesiod. Međutim, u 19. veku filolozi su dovodili u pitanje Hesiodovo autorstvo, pa su išli tako daleko da su iznosili tvrdnje kako je ta pesma nastala tek u helenističko doba, po uzoru na delo Eudoksa iz Knida.[1] Ne ulazeći u to mogu li se sačuvani fragmenti smatrati arhajskim ili ne, činjenica da su oskudni i da im sadržaj nije previše informativan ostavlja mogućnost da su pripadali nekoj proširenoj verziji Poslova i dana.[8] Naime, sadržaj tih fragmenata ― putanje zvezdâ i njihov značaj ― odaju sličnost s astronomskim uputstvima datim u toj Hesiodovoj pesmi, koja je, prema mišljenju jednog ispitivača, "očigledna".[9]

Sadržaj uredi

Većina sačuvanih fragmenata Astronomije tiče se dve grupe zvezda: Plejadâ i Hijadâ.[1]

Značaj i uticaj uredi

Najstariji danas poznati spomen Astronomije nije bio naročito pohvalan. Autor Epinoma kaže da čovek ne treba da se smatra astronomom ako je, kao "Hesiod", samo posmatrao izlaske i zalaske zvezda.[10]

Kritička izdanja uredi

  • Rzach, A. (1908), Hesiodi Carmina (2nd rev. izd.), Leipzig .
  • Merkelbach, R.; West, M.L. (1967), Fragmenta Hesiodea, Oxford, ISBN 0-19-814171-8 .
  • Merkelbach, R.; West, M.L. (1990), „Fragmenta selecta”, F. Solmsen, Hesiodi Theogonia, Opera et Dies, Scutum (3rd rev. izd.), Oxford, ISBN 0-19-814071-1 .

Prevodi na engleski uredi

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Cingano (2009, p. 129).
  2. Hopkinson (1988, pp. 136–7).
  3. Merkelbach & West (1967, p. 148).
  4. Liddel, H.G. & Scott, R. A Greek–English Lexicon, 9th ed. (Oxford, 1940), s.v. ἀστρονομιά Arhivirano 2012-07-01 na Archive.is-u i s.v. ἀστρολογία Arhivirano 2012-07-08 na Archive.is-u.
  5. Atenej, Deipnosophistae, XI, 80 (491c–d); Georgije Amartol, Hronika, I, 10.
  6. Plutarh, O pitijskim proročanstvima, 18 (402f); Plinije Stariji, Prirodoslovna pitanja, XVIII, 213. Latinski termin astrologia paralelan je s grčkim, jer je ta reč tek kasnije počela da označava isključivo nešto što nalikuje današnjoj astrologiji; cf. C.T. Lewis & C. Short, A Latin Dictionary (Oxford, 1879), s.v. astrologia Arhivirano 2012-07-11 na Archive.is-u.
  7. Jovan Ceces, Hilijade, XII, 167 i u komentaru uz Poslove i dane, 384 = Astronomija, fr. 291.
  8. Cingano (2009, p. 130).
  9. Most (2006, p. lxii).
  10. Platon (?), Epinom 990a, citiran u Merkelbach & West (1967, p. 148).

Literatura uredi

  • Cingano, E. (2009), „The Hesiodic Corpus”, Montanari, Rengakos & Tsagalis (2009), pp. 91–130 .
  • Hopkinson, N. (1988), A Hellenistic Anthology, Cambridge, ISBN 978-0-521-31425-1 .
  • Montanari, F.; Rengakos, A.; Tsagalis, C. (2009), Brill's Companion to Hesiod, Leiden, ISBN 978-90-04-17840-3 .
  • Schwartz, J. (1960), Pseudo-Hesiodeia: recherches sur la composition, la diffusion et la disparition ancienne d'oeuvres attribuées à Hésiode, Leiden .
  • West, M.L. (1978), Hesiod: Works & Days, Oxford, ISBN 0-19-814005-3 .