Arheološko nalazište Blagaj
Arheološko nalazište Blagaj na Japri nalazi se u opštini Novi Grad, Bosna i Hercegovina. U dolini rijeke Japre arheolozi su procijenili ostatke oko 2 miliona tone troske iz Rimskog perioda, a oko nađenih ostataka ranokršćanske bazilike oko 200.000 tona. Željezna ruda se vadila i prerađivala još za vrijeme Ilira, što potvrđuje tzv. ljubičasta troska.[1]
U dolini Japre i njenih pritoka radile su velike talionice željeza od značaj za Rimsko carstvo. Najveći talionički pogoni (officina ferraria) bili su u Blagaj-Japri i Moslavarima, uz koje su se razvila i naselja. Odavde su se snabdjevali tvornice oružja. Području rudarsko-metalurškog distrikta pripadala je i Ljubija. Cjelokupno područje bilo je jedan prostrani territorium metalli, pod upravom carskog fiskusa sa sjedištem u Sisku.[2]
Na rijetkim natpisima sačuvala su se samo imena doseljenika koji su kao stručnjaci djelovali u ferrarijama. Anonimno domaće stanovništvo bilo je uključeno u rad ferraria kao rudari, ugljeničari, kovači...
U Moslovarima je nađen jedini reljef u Dalmaciji posvećen dolihenskoj teologiji. Dolihen je božanstvo koje štiti rudare i potiče iz Sirije. Spomenik je iz vremena dinastije Severa, čije je porijeklo (naročito njihovih žena) iz Sirije.
Pogone su nastavili koristiti Istočni Goti, snabdjevajući Langobarde u Panoniji. Naročit procvat rudarstva i metalurgije nastaje u Vizantiji za vrijeme Justinijana I, što se može predpostaviti po brojnim građevinama pogona.
Tada je uz rudnik izgrađena i ranokršćanska bazilika, okrenuta svojim pročeljem prema rudniku, ukrašenim mozaicima. Od namještaja sačuvan je plutej sa reljefnim prikazom krsta. Umjetnička oprema bazilike pripada vizantijskom stilu.[3]
Reference uredi
- ↑ Đuro Basler, Godišnjak Zemaljskog muzeja, 1975-1976 –DOLINA JAPRE
- ↑ „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
- ↑ „Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
Literatura uredi
- Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo -Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque
- Enver Imamović, Sarajevo, 1977. - Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine